Zagreb, 23. rujna 2003. Predstavljen prvi broj revije «Mirovinsko osiguranje»

  Zagreb, 23. rujna 2003. Predstavljen prvi broj revije «Mirovinsko osiguranje»

prof.dr. sc. Željko Potočnjak, Srećko Vuković, mr.sc. Mihovil Rismondo i Davorko Vidović Prvi broj revije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pod nazivom «Mirovinsko osiguranje» predstavljen je 23. rujna 2003. u Hrvatskom novinarskom društvu . Reviju je predstavio ravnatelj Zavoda Srećko Vuković,  koji je istaknuo da Revija po svojoj stručnosti i znanstvenom pristupu temama koje se tiču mirovinskog sustava može stati uz sam «bok» sličnim revijama u Europi.  Vuković je tom prigodom rekao kako Zavod poduzima niz mjera za povećanje ažurnosti poslovanja pri isplati mirovina i doplatka za djecu. U tom cilju Zavod se informatički povezuje sa srodnim institucijama kao što su Regos, Hrvatski zavod za zapošljavanje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje  kako bi se stvorila jedinstvena baza podataka. «Do sada je informatizirano 80 posto ispostava Zavoda. Do kraja godine, svaki će korisnik usluga mirovinskog Zavoda moći preko web stranice Zavoda doći do podataka o svom osobnom dohotku, stažu, poslati tiskanice, te saznati u kojoj je fazi njegov predmet i koji ga referent vodi», najavio je ravnatelj Zavoda, istaknuvši kako se mirovinsko sve više otvara javnosti, sa svrhom da postane pravi servis građanima. Na promociji su bili nazočni članovi Upravnog vijeća Zavoda, predstojnici područnih službi, pomoćnici ravnatelja i ostali radnici Zavoda, ali i predstavnici Svjetske banke, suci Ustavnog suda, te drugi ugledni gosti, ali i predstavnici medija.
Davorko Vidović i Srećko VukovićMinistar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović istaknuo je kako su tekstovi u reviji vrijedan doprinos mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj koji će pomoći stručnim analizama i olakšati donošenje budućih zakonsko-pravnih okvira za mirovinski sustav.  Osvrnuo se i na donesenu odluku Ustavnog suda o vraćanju duga umirovljenicima, rekavši kako je možda u tom pogledu napravljena pogreška. «Donijeli smo Zakon kojim se čuva visina duga umirovljenicima, što znači da nam je potrebno 3,8 milijardi  kuna više za  njegov povrat», kazao je Vidović, zaključivši kako se možda mogao naći i bolji model za rješavanje tog problema. Stoga je upozorio na važnost stručnog praćenja i analize promjena u mirovinskom sustavu, jer donošenje odluka na temelju kratkoročnog procjenjivanja može uzrokovati katastrofu za tako važan sustav. Ministar je zahvalio na «odličnoj reviji», ukazavši kako je Hrvatska njome dobila prostor u kojem će moći razmjenjivati mišljenja o aktualnoj reformi mirovinskog osiguranja, ali i o budućim promjenama 'jer se radi o sustavu u kojem promjene ne završavaju, već počinju aktualnom reformom'.
mr.sc. Mihovil RismondoGlavni urednik revije «Mirovinsko osiguranje» mr.sc. Mihovil Rismondo, pojasnio je da će se u Reviji, koja će izlaziti četiri puta godišnje, objavljivati autorski prilozi, ponajprije stručne naravi sa svrhom izlaganja novih ideja i informiranja čitatelja o zbivanjima u mirovinskom osiguranju u Hrvatskoj i svijetu. U Reviji će jednako biti zastupljene inozemne i domaće teme. Rismondo je istaknuo da je Hrvatska još uvijek zemlja emigracije, stoga će Revija dati svoj doprinos  u zaštiti hrvatskih građana u inozemstvu kao i u ostvarivanju njihovih prava na mirovinu u domovini. 'Revija će biti otvorena svim idejama kojima se naše osiguranje promiče i usklađuje sa suvremenim tijekovima, a u svrhu poboljšanja socijalne sigurnosti naših korisnika. Nećemo se ograničiti samo na problematiku I. stupa, nego ćemo se baviti i II. i III. stupom mirovinskog osiguranja, kojemu je svrha zaštita građana od nastanka rizika starosti, invalidnosti i smrti', predstavio je Reviju njezin glavni urednik, izrazivši nadu kako će ovako specijaliziran časopis uspješno prezentirati i pojasniti kompleksnu problematiku mirovinskog sustava, te pomoći njegovom razvoju i provedbi.
Sudac Ustavnog suda i jedan od autora članaka u reviji «Mirovinsko osiguranje» prof.dr. sc. Željko Potočnjak kazao je u svom govoru da je mirovinski sustav važan dio socijalnog osiguranja građana, te da je ovo prva Revija koja na stručan i znanstven način govori o njemu. U prvom broju Revije, primjerice, ugledni stručnjaci i pravnici analiziraju učinke mirovinske reforme, usporedno se analizira hrvatski s američkim mirovinskim sustavom. Jedan od članaka bavi se načinom financiranja mirovinskog sustava, pravno se analiziraju odluke Ustavnog suda iz 1998. godine o povratu duga umirovljenicima. Jedna od bitnih tema prvog broja je i analiza Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i promjene u mirovinskom sustavu uvođenjem II. i III. stupa mirovinskog osiguranja.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 13.12.2018.
broj prijava  2099
broj odjava  1841


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva