Hrvatski branitelji

Molim da mi pojasnite Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji?

 
Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (ZOHBDR) stupio je na snagu 12. prosinca 2017. Odredba o osnovici za najnižu mirovinu stupila je na snagu danom stupanja na snagu zakona,  a odredbe o najnižoj mirovini stupile su na snagu 1. ožujka 2018.
Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju odredbe o ostvarivanju prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, odredbe o pravu na invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu kao i odredbe koje uređuju prava pripadnika Hrvatskog vijeća obrane.
Najvažnije novine u ZOHBDR-u  koji uređuje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog sektora su sljedeće:
 
- definira se pojam hrvatskog branitelja i proširuje se krug osoba koje su hrvatski branitelji i na pripadnike naoružanih odreda Narodne zaštite
- propisuje se smanjenje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu koja se određuje prema ZOMO-u
- propisuje se umanjenje prijevremene starosne mirovine za od 0,10% do 0,34% po mjesecu, ovisno o duljini mirovinskog staža
- propisuje se da u razdoblje staža osiguranja hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora,  koji ostvaruje starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ulazi i vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta  Republike Hrvatske  
- propisuje se mogućnost rada korisnika starosne mirovine bez umanjenja mirovine
- propisuje se povećanje polaznog faktora za određivanje osobnog boda korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca, ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru od 0,5% za do 30 dana sudjelovanja, do 30% za 1441 i više dana sudjelovanja. Hrvatskom branitelju, dragovoljcu na postotak predviđen za određen broj dana dodaje se 10%
- nema ograničenja visine povećane mirovine prema mirovini za 40 godina mirovinskog staža
- ukida se rok za utvrđivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida zbog bolesti
- propisano je prevođenje korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad po službenoj dužnosti na starosnu mirovinu koja ne može biti niža od najniže mirovine prema ZOHBDR-u ako je ispunjen uvjet od najmanje provedenih 100  dana u borbenom sektoru
- propisuje se povećanje osobnog boda hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora koji je ostvario pravo na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u, ovisno o vremenu provedenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru na isti način kao i korisnicima starosne mirovine
- propisuje se mogućnost rada i korištenja invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili zbog profesionalne nesposobnosti za rad te određivanje mirovine za vrijeme rada s faktorom 0,6667
- propisuje se mogućnost rada bez umanjenja korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnost koja je u cijelosti  ili u dijelu uzrokovana sudjelovanjem  u Domovinskom ratu, a koji se zaposli  manje od 3,5 sati dnevno
- obiteljska mirovina priznaje se iza  smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, I - IV skupine kojem je do smrti  bilo priznato pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida od V. skupine oštećenja organizma.
- obiteljska mirovina članovima uže i šire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata povećava se ovisno o vremenu koje je hrvatski branitelj, pripadnik borbenog sektora proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske     
- članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ostvaruju prava ako im se u upravnom postupku prizna status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- propisuju se prava Hrvatskog vijeća obrane
 
Najniža mirovina
PITANJE
Tko ima pravo na najnižu mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata?
ODGOVOR
Pravo na najnižu mirovinu ima  hrvatski branitelj , korisnik starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili invalidske mirovine, korisnik obiteljske mirovine nakon smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog koji  ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem  trajanju od 100 dana u borbenom sektoru, a mirovina mu je manja od najniže mirovine.
Pravo na najnižu mirovinu imaju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su navršili starosnu dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, a ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema ZOHBDR-u niti prema ZOMO-u jer nemaju ispunjen uvjet staža, ali su u obrani suvereniteta proveli najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
Pravo na najnižu mirovinu imaju korisnici kojima je mirovina bila priznata prema ranijem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Pravo na najnižu mirovinu nemaju korisnici starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena.  Za vrijeme zaposlenja pripada im mirovina prema stažu i plaći, a nakon prestanka zaposlenja odredit će se najniža mirovina ako je povoljnija.
 
Najniža mirovina
PITANJE
Hrvatski sam branitelj, dragovoljac, 26. veljače 2019.  navršavam 60 godina života. Sa stažem osiguranja u Domovinskom ratu (17 mjeseci u borbenom  sektoru) imam 41 godinu i 7 mjeseci mirovinskog staža.
Prema informativnom izračunu HZMO-a mirovina mi iznosi 2100,00 kn.
Ako ostvarim pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, na koji način se računa najniža mirovina?
ODGOVOR
S navršenih 60 godina života i 41 godinu i 7 mjeseci staža ispunjavate uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer se za uvjet staža prema ZOHBDR-u uzima vrijeme sudjelovanja  u obrani suvereniteta Republike Hrvatske .
S obzirom na to da imate priznato najmanje 100 dana borbenog sektora i prema informativnom izračunu mirovina je manja od najniže mirovine, ispunjavate uvjete za određivanje najniže mirovine.  Najniža mirovina računa se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osoba Republike Hrvatske i iznosi 2558,25 kn, a taj iznos povećava se za 0,4989 za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Izračun se dalje radi prema formuli za izračun mirovine, što znači da se množi sa polaznim, mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednosti mirovine.
 
Pravo na invalidsku mirovinu
PITANJE
Imam priznat status HRVI 40% izvršnim rješenjem privremeno do 30. lipnja 2019. Mogu li ostvariti pravo na invalidsku mirovinu prema ZOHBDR-u?
ODGOVOR
Ne možete. Da bi ostvarili pravo na invalidsku mirovinu prema ZOHBDR-u, izvršnim rješenjem status HRVI-a treba biti trajno utvrđen.
 
Invalidska mirovina sa različitim uzrocima
PITANJE
U tijeku je postupak  ocjene moje radne sposobnosti. Imam priznat status HRVI trajno. Molim da mi pojasnite primjenu članka 38. ZOHBDR-a u slučaju da ostvarim pravo na kumuliranu invalidsku mirovinu.
ODGOVOR
Ako ostvarite pravo na invalidsku mirovinu, a uzrok je u dijelu sudjelovanje u Domovinskom ratu, a dijelom izvan okolnosti sudjelovanja u Domovinskom ratu, invalidska mirovina određuje se na način da se za dio mirovine koji je uzrokovana sudjelovanjem u Domovinskom ratu primijene odredbe ZOHBDR-a, te ostvarujete pravo na invalidsku mirovinu neovisno o duljini mirovinskog staža, a  za dio mirovine koji nije u vezi s sudjelovanjem u Domovinskom ratu primjenjuju se odredbe ZOMO-a, što znači da trebate imati trećinu radnog vijeka pokrivnog stažem kako bi se mirovina odredila prema odredbama ZOMO-a, odnosno prema općem propisu.
 
PITANJE
 
Da li se korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (po službenoj dužnosti)
prevode u starosnu mirovinu bez obzira ispunjavaju li uvjet za tu mirovinu?
 
Ne, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ZOHBDR-u ne prevode se u starosnu mirovnu.
U starosnu mirovinu prevode se  po službenoj dužnosti korisnici prava na invalidsku mirovnu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti neovisno o uzroku, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, u ranije ostvarenom iznosu koji ne može biti niži od iznosa najniže mirovine, ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu. Ovo pravo prevodi se s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob.
 
 
Obiteljska mirovina
PITANJE
Korisnica sam obiteljske mirovne priznate prema ZOPHBDR-u. Dana 14. veljače 2019. navršavam 26 godina života, redovan sam student i imam studentska prava do 30. rujna 2019.  Imam li pravo na produženje prava na obiteljsku mirovinu i do kada?
ODGOVOR
Pravo na obiteljsku mirovinu možete koristiti do završetka redovitog školovanja, odnosno najkasnije do navršene 26. godine života ako školovanje nije produljeno zbog bolesti. Prema odredbama ZOHBDR-a, pravo na obiteljsku mirovinu pripada vam još najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kada navršite 26 godina života, tj. do 14. veljače  2020. ako ste nezaposleni ili niste korisnica mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.


Smanjenje dobne granice
PITANJE
Rođen sam 2. listopada 1954. i imam 30 godina i 8 mjeseci staža. Bio sam u Hrvatskoj vojsci (za vrijeme rata) 4 mjeseca. Ulazi li mi to u radni staž? Mogu li u mirovinu prije 65. godine života?
ODGOVOR
Možete u mirovinu i prije navršene 65. godine života ako ste u Domovinskom ratu sudjelovali u obrani suvereniteta u borbenom sektoru od najmanje 100 dana. ZOHBDR-om je propisano da se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža-uvjeti do 2027.)  snižava za četiri mjeseca ako je hrvatski branitelj u obrani suvereniteta u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci.  Sudjelovanje u borbenom sektoru (koje mora biti dokazano potvrdom Ministarstva obrane) je 120 dana, te stoga ispunjavate uvjet  za sniženje dobne granice  za 4 mjeseca tako da pravo na starosnu mirovinu možete ostvariti kada navršite 64 godine i 8 mjeseci života, a to je 2. lipnja 2019. ZOHBDR-om je propisano da se vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a nezaposlenim osobama ili osobama koje ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi, računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Vrijeme provedeno u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom koju, kao ovlašteno tijelo, izdaje Ministarstvo obrane.
 
Staž iz Domovinskog rata
PITANJE
Rođen sam 1957. godine i imam 37 godina mirovinskog staža. Radio sam na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem sa stupnjem uvećanja 12/15. Budući da sam bio sudionik Domovinskog rata, s kojim povećanjem će mi se obračunati razdoblje  sudjelovanja u Domovinskom ratu za koje imam potvrdu nadležnog ministarstva o trajanju i stupnju povećanja 12/24.
ODGOVOR
S obzirom na to da ste za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bili u osiguranju i zaposleni na poslovima na kojima se staž računa s povećanim trajanjem, sa stupnjem povećanja 12/15, a vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu računa se u staž osiguranja u uvećanom trajnu 12/24, za izračun mirovinskog staža uzet će se stupanj povećanja koji je u tom razdoblju povoljniji, povećanje za 12/24.
Naime, ako je zaposlena osoba u isto vrijeme u kojem je bila zaposlena na poslovima s posebnim uvjetima rada sudjelovala i u Domovinskom ratu u borbenom sektoru, a oba razdoblja su razdoblja staža s povećanim trajanjem, u mirovinski staž za to vrijeme uzima se staž proveden u Domovinskom ratu, dakle povoljnije povećanje.

Rad uz mirovinu
PITANJE
Pravo na invalidsku mirovine zbog opće nesposobnosti za rad priznato mi je prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, počevši od 15. lipnja 2016. Mogu li se zaposliti, a da mi se mirovina ne obustavi? Hoće li mi se zbog toga smanjiti polazni  faktor i hoću li primati umanjenu mirovinu.
ODGOVOR
Kao korisnik invalidske mirovine koju ste ostvarili prema ranijem ZOPHBDR-u imate pravo na rad uz mirovinu. Međutim, mirovina se neće obustaviti ako se kao korisnik invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad zaposlite u trajanju manjem od 3,5 sati dnevno. U slučaju ako se zaposlite u trajanju od 3,5 sati dnevno, mirovina će vam se obustaviti. 
Polazni faktor prema kojem je bila određena vaša mirovina nije promjenjiv. Polazni faktor prema ZOPHBDR-u ovisi o tome jeste li bili pripadnik gardijske postrojbe  i specijalne policije u vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske ili dragovoljac, HRVI iz Domovinskog rata.
  
 
 



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za svibanj 2019.
(u lipnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1577987 Osiguranika - ukupno

1353843  Radnici kod pravnih osoba
115712  Radnici kod fizičkih osoba
64778  Obrtnici
19333  Poljoprivrednici
19496  Samostalne profesionalne djelatnosti
86

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4739  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 24.06.2019.
broj prijava   1 957
broj odjava  1 785


opširnije

1240673 Korisnika mirovina - ukupno


505272  Korisnici starosnih mirovina
29392 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
82487 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
197096  Korisnici prijevremene mirovine
292 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
188495  Korisnici invalidskih mirovina
237639  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

670564 Korisnici mirovina - žene (54,05%)
570109 Korisnici mirovina - muškarci (45,95%)

1:1,27 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.707,19  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za travanj 2019. (6.434 kn) iznosi 57,62 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.542,31 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.373.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za svibanj 2019.
(u lipnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

148821 korisnika doplatka za djecu za  291723 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,31 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 390,46 kn.



 ... arhiva