Hrvatski branitelji

 

 

Zakon o pravima hrvatskih branitelja

PITANJE
Molim da mi pojasnite Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji?

ODGOVOR
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji stupio je na snagu 1.siječnja 2005. i od toga se dana  i primjenjuje. Najvažnije novine na području ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja su sljedeće:

-          dodatak uz mirovinu postaje sastavni dio mirovine
-          mirovina se određuje prema propisanoj tablici osnovica koja je sastavni dio Zakona i ne određuje se više od plaće pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske (djelatne vojne osobe)
-          osnovica se usklađuje s porastom prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, početkom kalendarske godine, a ne prema porastu plaća djelatnih vojnih osoba
-          priznanje prava na invalidsku mirovinu zbog invalidnosti u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske ne veže se više na status HRVI (nego samo na status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata)
-          uvodi se institut najniže mirovine na sve mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ostvarene prema općem propisu ili prema novom Zakonu (najniža mirovina iznosi 45% od prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava)

Vrijeme provedeno u pričuvi i izračun mirovine

PITANJE
Od 8. kolovoza 1995. do 1.lipnja 1999. primao sam plaću kao pripadnik pričuvnog sastava MORH-a. Od 1.lipnja 1999. postajem djelatna vojna osoba sve do 6.lipnja 2003. kada odlazim u mirovinu po članku 6a Zakona, koja se računa prema plaćama posljednjih 5 godina. Međutim, ne priznaje mi se razdoblje koje sam bio u pričuvnom sastavu, a Ured za obranu ne želi mi izdati potvrdu o plaći, jer navode da sam u pričuvi dobivao naknadu, a ne plaću. Pričuva mi je priznata kao minuli rad, ali mi ne ulazi u izračun mirovine. Je li  to točno i što mi je činiti?

ODGOVOR
Člankom 144. Zakona o obrani propisano je da se pripadnicima Oružanih snaga koji su zaposleni ili im se staž osiguranja računa po drugoj osnovi vrijeme provedeno u Domovinskom ratu od 5. kolovoza 1990. do 30.lipnja 1996. računa kao staž osiguranja u dvostrukome trajanju. Hrvatskim braniteljima koji nisu zaposleni ili ne ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Dakle, Vama se priznaje u posebni staž u dvostrukom trajanju razdoblje od 8.kolovoza 1995. do 30.lipnja 1996. ali s obzirom na to da niste primljeni u djelatnu službu, nema pravne osnove da Vam se prizna radni staž do 1.lipnja 1999.kada ste primljeni u djelatnu vojnu službu. Kako u navedenom razdoblju niste bili u radnom odnosu, naknada koju ste primali ne ulazi u izračun mirovinske osnovice.
 
Najniža mirovina za branitelje

PITANJE
Tko ima pravo na najnižu mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata?

ODGOVOR
Pravo na najnižu mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata imaju korisnici invalidske ili obiteljske mirovine kojima je mirovina dijelom ili u cijelosti ostvarena prema odredbama spomenutog Zakona, a mirovina je manja od najniže mirovine korisniku starosne ili invalidske mirovine, hrvatskom branitelju kao i korisniku obiteljske mirovine iza smrti hrvatskog branitelja koji je ostvario pravo na mirovinu prema općem propisu a mirovina je manja od najniže mirovine kao i hrvatskom branitelju koji je navršio 65 godina starosti (muškarac) odnosno 60 godina starosti (žena) a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na starosnu mirovinu, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% pripadajuće plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava.

PITANJE
Majka sam djeteta koje prima obiteljsku mirovinu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jer je otac nestao hrvatski branitelj. Mogu li ostvariti pravo i na doplatak za djecu?

ODGOVOR
Pravo na doplatak za djecu možete ostvariti, ako podnesete zahtjev i priložite dokaze o statusu djeteta koji se dokazuje rješenjem nadležnoga županijskog ureda uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba. Kao dokaz može poslužiti i rješenje o priznanju prava koje je dijete ostvarilo kao član obitelji nestalog hrvatskog branitelja, prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. 
 
Staž iz Domovinskog rata

PITANJE
Rođen sam 2. listopada 1953. a imam 30 godina i 8 mjeseci staža. Bio sam u Hrvatskoj vojsci (za vrijeme rata) 4 mjeseca. Ulazi li mi to u radni staž? Mogu li u mirovinu prije 65. godine života?

ODGOVOR
U mirovinu ćete moći tek kad navršite 65 godina života. Pravilnikom o posebnom stažu ostvarenom u Domovinskom ratu, donesenom na temelju članka 205. stavak 3. Zakona o obrani, osobama koje su zaposlene ili im se staž osiguranja računa po drugoj osnovi, vrijeme provedeno u Domovinskom ratu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a nezaposlenim osobama ili osobama koje ostvaruju staž osiguranja po drugoj osnovi, računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju. Vrijeme provedeno u Domovinskom ratu dokazuje se potvrdom koju, kao ovlašteno tijelo, izdaje Ministarstvo obrane.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.12.2018.
broj prijava  1819
broj odjava  1917


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva