Što se smatra redovitim školovanjem

PITANJE
Što se sve smatra redovitim školovanjem s obzirom na razne tečajeve, prekvalifikacije, programe obrazovanja odraslih?

 
ODGOVOR
Pod redovitim školovanjem smatra se školovanje u osnovnoj školi, školovanje u srednjim školama te školovanje na višim i visokim školama, fakultetima i akademijama u statusu redovitog učenika ili studenta.
Pohađanje raznih tečajeva za stručno usavršavanje ili večernji škola za opće obrazovanje, kao i izvanredno studiranje na višim ili visokim školama i fakultetima ne smatra se redovitim školovanjem, pa takvo školovanje ne daje pravo na obiteljsku mirovinu nakon navršene 15. godine života.
Pravo pripada sve dok imaju status redovitog učenika odnosno redovitog studenta, ali najduže do 26. godine života.
Ako je redovito školovanje  prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Status redovitog učenika i studenta dokazuje se potvrdama škola i fakulteta, odnosno razmjenom podataka s nadležnim ministarstvom, a od  1. veljače 2016. omogućeno je studentima kroz sustav e-Građani izdavanje elektroničkog zapisa o statusu studenta te ako student dostavi elektronički zapis, u postupku priznanja prava se prihvaća navedeni dokaz o statusu studenta.
Prekvalifikacija se uređena posebnim odredbama ZOMO-a i prava po toj osnovi na staž i naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije školovanjem.



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 20.02.2018.
broj prijava  1966
broj odjava  1324


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva