Što se smatra redovitim školovanjem

PITANJE
Što se sve smatra redovitim školovanjem s obzirom na razne tečajeve, prekvalifikacije, programe obrazovanja odraslih?

 
ODGOVOR
Pod redovitim školovanjem smatra se školovanje u osnovnoj školi, školovanje u srednjim školama te školovanje na višim i visokim školama, fakultetima i akademijama u statusu redovitog učenika ili studenta.
Pohađanje raznih tečajeva za stručno usavršavanje ili večernji škola za opće obrazovanje, kao i izvanredno studiranje na višim ili visokim školama i fakultetima ne smatra se redovitim školovanjem, pa takvo školovanje ne daje pravo na obiteljsku mirovinu nakon navršene 15. godine života.
Pravo pripada sve dok imaju status redovitog učenika odnosno redovitog studenta, ali najduže do 26. godine života.
Ako je redovito školovanje  prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Status redovitog učenika i studenta dokazuje se potvrdama škola i fakulteta, odnosno razmjenom podataka s nadležnim ministarstvom, a od  1. veljače 2016. omogućeno je studentima kroz sustav e-Građani izdavanje elektroničkog zapisa o statusu studenta te ako student dostavi elektronički zapis, u postupku priznanja prava se prihvaća navedeni dokaz o statusu studenta.
Prekvalifikacija se uređena posebnim odredbama ZOMO-a i prava po toj osnovi na staž i naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije školovanjem.



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za svibanj 2019.
(u lipnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1577987 Osiguranika - ukupno

1353843  Radnici kod pravnih osoba
115712  Radnici kod fizičkih osoba
64778  Obrtnici
19333  Poljoprivrednici
19496  Samostalne profesionalne djelatnosti
86

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4739  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 24.06.2019.
broj prijava   1 957
broj odjava  1 785


opširnije

1240673 Korisnika mirovina - ukupno


505272  Korisnici starosnih mirovina
29392 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
82487 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
197096  Korisnici prijevremene mirovine
292 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
188495  Korisnici invalidskih mirovina
237639  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

670564 Korisnici mirovina - žene (54,05%)
570109 Korisnici mirovina - muškarci (45,95%)

1:1,27 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.707,19  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za travanj 2019. (6.434 kn) iznosi 57,62 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.542,31 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.373.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za svibanj 2019.
(u lipnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

148821 korisnika doplatka za djecu za  291723 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,31 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 390,46 kn.



 ... arhiva