Što se smatra redovitim školovanjem

PITANJE
Što se sve smatra redovitim školovanjem s obzirom na razne tečajeve, prekvalifikacije, programe obrazovanja odraslih?

 
ODGOVOR
Pod redovitim školovanjem smatra se školovanje u osnovnoj školi, školovanje u srednjim školama te školovanje na višim i visokim školama, fakultetima i akademijama u statusu redovitog učenika ili studenta.
Pohađanje raznih tečajeva za stručno usavršavanje ili večernji škola za opće obrazovanje, kao i izvanredno studiranje na višim ili visokim školama i fakultetima ne smatra se redovitim školovanjem, pa takvo školovanje ne daje pravo na obiteljsku mirovinu nakon navršene 15. godine života.
Pravo pripada sve dok imaju status redovitog učenika odnosno redovitog studenta, ali najduže do 26. godine života.
Ako je redovito školovanje  prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti – do navršene 26. godine života, kao i nakon tih godina, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito školovanje, ako je ono nastavljeno prije navršenih 26 godina života.
Status redovitog učenika i studenta dokazuje se potvrdama škola i fakulteta, odnosno razmjenom podataka s nadležnim ministarstvom, a od  1. veljače 2016. omogućeno je studentima kroz sustav e-Građani izdavanje elektroničkog zapisa o statusu studenta te ako student dostavi elektronički zapis, u postupku priznanja prava se prihvaća navedeni dokaz o statusu studenta.
Prekvalifikacija se uređena posebnim odredbama ZOMO-a i prava po toj osnovi na staž i naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije školovanjem.



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za veljaču 2019.
(u ožujku 2019.)

U Zavodu je bilo:

1507243 Osiguranika - ukupno

1301847  Radnici kod pravnih osoba
101725  Radnici kod fizičkih osoba
59812  Obrtnici
19350  Poljoprivrednici
19321  Samostalne profesionalne djelatnosti
85

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5103  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.04.2018.
broj prijava  3 335
broj odjava  1 880


opširnije

1239963 Korisnika mirovina - ukupno


504923  Korisnici starosnih mirovina
27883 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83253 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
196112  Korisnici prijevremene mirovine
289 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
189606  Korisnici invalidskih mirovina
237897  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671732 Korisnici mirovina - žene (54,17%)
568231 Korisnici mirovina - muškarci (45,83%)

1:1,22 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.663,22  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za siječanj 2019. (6.400 kn) iznosi 57,24 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.169,29 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.337.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za veljaču 2019.
(u ožujku 2019.)

U Zavodu je bilo 

162968 korisnika doplatka za djecu za  312653 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 364,99 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 372,52 kn.



 ... arhiva