Izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Zagreb, 31.01.2013.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, objavljen je u "Narodnim novinama" broj 140 od 17. prosinca 2012., a stupio je na snagu danom objave, 17. prosinca 2012.-(skraćeno: ZID ZOPHBDR-a).

Osnovna pitanja uređena ovim Zakonom su sljedeća:

- povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu glede godine starosti udovica smrtno stradalog HRVI-a iz Domovinskog rata I. i II. skupine kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe
- jačanje prava na prednost pri zapošljavanju i uvođenje novih prekršajnih sankcija za nepoštivanje ovoga prava,
- priznavanje prava na stambeno zbrinjavanje hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su duže vrijeme sudjelovali u Domovinskom ratu,
- priznavanje prava na opskrbninu udovicama HRVI iz Domovinskog rata u slučaju kada im nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu po općem mirovinskom propisu,
- propisivanje obveze održavanja grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,
- oglašavanje ništavim rješenja o novčanim pravima osoba koji nisu tijekom Domovinskog rata bili pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske,
- uređuje i uvjete za objavu jedinstvenog registra hrvatskih branitelja
- izmjenom Zakona je predviđeno da i zatočeni ili nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ako ispunjava uvjete, može ostvariti status dragovoljca iz Domovinskog rata, te izdavanje potvrde o statusu dragovoljca iz Domovinskog rata, a
- izmijenjen je i u dijelu koji se odnosi na vještačenje uzročne veze između smrti uslijed bolesti i sudjelovanja u obrani suvereniteta RH budući da više ne postoji obveza vještačenja (izmijenjen članak 123. stavak 1. točka 8.) niti postoji mogućnost priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ukoliko je smrt nastala uslijed bolesti.

Osnovna pitanja uređena ZID ZOPHBDR-om što se tiče prava i/ili temelja za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja su slijedeća:

Novim ZID ZOPHBDR-om su utvrđeni:

1. povoljniji uvjeti za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu glede godina starosti udovicama umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata I. skupine, kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe po tome osnovu.

Naime, ovim ZIDZOPHBDR-a dopunjena je odredba koja taksativno definira tko je sve smrtno stradali hrvatski branitelj.
Smrtno stradali hrvatski branitelj prema ZID ZOPHBDR-a je i HRVI-a iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za pomoć i njege druge osobe koji je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenje organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je priznat status HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za pomoć i njegu po tome osnovu.
Naime, ranije je bilo omogućeno stjecanje prava na obiteljsku mirovinu samo udovici ili roditelju iza smrti korisnika invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojemu je do smrti bio priznati HRVI  I. skupine s pravom na doplatak za pomoć i njegu druge osobe, ako je taj status priznat zbog posljedica rane ili ozljede. Međutim, udovice ili roditelji HRVI iz Domovinskog rata kojima je bio priznat status HRVI I. skupine kod kojih je smrt nastupila zbog bolesti nastale kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju kojega mu je bio priznat HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, nakon smrti HRVI nisu imali pravo iz mirovinskog osiguranja prema ZOPHBDR-a na obiteljsku mirovinu.
Da bi se zaštitili ti najbliži članovi obitelji nakon smrti ovih najtežih HRVI Domovinskog rata, a to su posebice udovica ili roditelj (majka) koji su najčešće bile i u statusu njihovih njegovatelja, sada je omogućeno i tim članovima obitelji - udovicama da iza smrti tog hrvatskog branitelja s najtežom invalidnošću materijalnu satisfakciju i nakon njegove smrti, kroz ostvarivanje obiteljske mirovine kada navrše 40 godina života.
Uzročno posljedična veza između bolesti kao posljedice rane ili ozljede nastale u vezi s obranom suvereniteta kod ovih korisnika će se utvrđivati sukladno Pravilniku o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po ZOPHBDR-a (Narodne novine, broj 116/11.) i za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema članku 29. ZOPHBDR-a.
Ujedno se kao temelj treba uzimati medicinska dokumentacija koju propisuje taj Pravilnik. U slučaju smrti korisnika invalidske mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je do smrti bio priznati HRVI I. skupine s pravom na doplatak za pomoć i njegu druge osobe udovica ili roditelj može ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu.

2. Ovim ZID ZOPHBDR-om, propisani su i povoljniji uvjeti starosne dobi za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu prema općem propisu za udovice HRVI iz Domovinskog rata  I. i II. skupine kojima je do smrti priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu po tome osnovu.
Naime, prema ovom ZID ZOPHBDR-a udovice umrlog HRVI iz Domovinskog rata I. do II. skupine sa 100 % oštećenja organizma, kojima je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe po osnovi ZOPHBDR-a, ali su umrli zbog neke bolesti ili ozljede koja nije nastala kao posljedica okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, mogu steći pravo na obiteljsku mirovinu prema ZOMO-u pod uvjetom da su u trenutku njihove smrti imale navršenih 40 godina starosti, a visina obiteljske mirovine određuje im se  sukladno Zakona o mirovinskom osiguranju.

3. Ovim ZID ZOPHBDR-om je uređen i način priznavanja prednosti u korištenju prava predviđenih ovim Zakonom u situaciji kada članovi obitelji istog nasljednog reda ne mogu postići sporazum o prednosti pri ostvarivanju novčanih prava, a član obitelji istog nasljednog reda je sa svim osobama koje polažu pravo prema ZID ZOPHBDR-u živio u zajedničkom kućanstvu. Određeno je da se u takvim slučajevima novčana prava iz zakona, pa tako i pravo na obiteljsku mirovinu pripadnu članovim obitelji istog nasljednog reda i to na jednake sukorisničke dijelove.

4. Nadalje, bitno je drugačije riješeno pitanje utjecaja na korištenje stečenog prava na obiteljsku mirovinu udovicama/ izvanbračnim suprugama smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata I. do IV. skupine.
Prema dosadašnjem zakonskom rješenju udovice/izvanbračne supruge smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata do sada nisu imale mogućnost sklapanja nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava iz ZOPHBDR-a.

Prema ovom ZID ZOPHBDR-u bračnom/ izvanbračnom drugu HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine iza njihove smrti daje se mogućnost sklapanja nove bračne ili izvanbračne zajednice bez gubitka stečenih prava iz ZOPHBDR-a, s time da nakon njihove smrti ta prava ne mogu naslijediti novi bračni/ izvanbračni drug kao niti njihova zajednička djeca. 

5. Novina je i to da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema ZID ZOPHBDR-a, te prava iz ovoga ZOPHBDR-a može ostvariti i osoba kojoj je u odgovarajućem postupku utvrđeno samovoljno napuštanje ili napuštanje postrojbe bez dopuštenja nadležnog zapovjednika, ali samo za ona razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje nije obuhvaćeno pravomoćnom presudom kojom je utvrđeno samovoljno napuštanje ili napuštanje postrojbe bez dopuštenja nadležnog zapovjednika. Naime, i dalje se neće priznavati prava za razdoblje prije samovoljnog napuštanja postrojbe, nego će se priznavati prava nakon sljedećeg ili slijedećih razdoblja sudjelovanja u Domovinskom ratu, za koje nije bilo samovoljnog napuštanja, čime se ozakonjuje praksa Upravnog suda u takvim predmetima. 

6. Ovim ZID ZOPHBDR-om također je uređeno da se  oglašavaju ništavim rješenja o statusu ratnog vojnog i invalida odnosno HRVI iz Domovinskog rata kao i statusu člana obitelji poginulog i umrlog hrvatskog branitelja, te o pravu na osobnu i obiteljsku invalidninu i druge novčane naknade po osnovi oštećenja organizma, odnosno rečenih statusa ako osoba kojoj se priznaje ili od koje se izvodi status i pripadajuća prava temeljem rješenja nije sudjelovala u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno članku 2. ZOPHBDR-a.

7. Za stjecanje prava prema ZID ZOPHBDR-u izričito je propisano da potvrda o statusu hrvatskog branitelja ne smije biti starija od 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava.
Naime, ovim ZID ZOPHBDR-om decidirano se određuje da prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti samo osobe koje imaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pod uvjetom da pri podnošenju zahtjeva potvrda o statusu hrvatskog branitelja ne smije biti starija od 6 mjeseci. Razlog ove izričite odredbe je osiguravanje radi eventualne mogućnosti promjene podataka koji se tom potvrdom dokazuju, nastale u međuvremenu. To se ne odnosi na statuse smrtno stradalih hrvatskih branitelja.

8. Postupci koji su započeti prije ZID ZOPHBDR-a okončat će se prema ranijem ZOPHBDR-u koji je važio prije stupanja na snagu njegovih izmjena. Dakle, prava uređena ovim ZIDZOPHBDR-u mogu se priznati najranije od stupanja na snagu ovoga Zakona.  

ZIDZOPHBDR- unio je i niz drugih novina.

Između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona su uvedena i dva nova oblika prava na stambeno zbrinjavanje i to: dodjela financijske potpore prilikom izgradnje ili kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu i javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske na rok od 10 godina, uz mogućnost produženja najma ili kupnje stana/kuće. Pravo na novčanu potporu prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu odnosi se na dragovoljce iz Domovinskog rata, pripadnike borbenog sektora, koji su u Domovinskom ratu sudjelovali najmanje dvije, odnosno tri godine i više.

Također je predviđeno priznavanje prava na puni iznos mjesečne opskrbnine udovicama umrlih HRVI iz Domovinskog rata kada zbog toga što nisu ispunile uvjete glede navršenih godina života po odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ne mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu do navršene 50 godine života, da do ispunjenja uvjeta godina života, a najduže za razdoblje od 45. do 50. godine života ostvare pravo na puni mjesečni iznos opskrbnine.

 



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za kolovoz 2018.
(u rujnu 2018.)

U Zavodu je bilo:

1559197 Osiguranika - ukupno

1325568  Radnici kod pravnih osoba
125240  Radnici kod fizičkih osoba
64289  Obrtnici
19502  Poljoprivrednici
19542  Samostalne profesionalne djelatnosti
86

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4970  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 19.10.2018.
broj prijava  1665
broj odjava  2425


opširnije

1233211 Korisnika mirovina - ukupno


502939  Korisnici starosnih mirovina
23949 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84074 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
190814  Korisnici prijevremene mirovine
260 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
192441  Korisnici invalidskih mirovina
238734  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668091 Korisnici mirovina - žene (54,17%)
565120 Korisnici mirovina - muškarci (45,83%)

1:1,26 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.644,62  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za srpanj 2018. (6.206 kn) iznosi 58,73 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.347,18 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.400.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za kolovoz 2018.
(u rujnu 2018.)

U Zavodu je bilo 

147393 korisnika doplatka za djecu za 287004 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 374,41 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 408,67 kn.



 ... arhiva