Nova Uredba o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju

Zagreb, 28.02.2014.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. veljače 2014. godine donijela Uredbu o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju koja je objavljena u Narodnim novinama broj 25/2014. Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, tj. 25. veljače 2014.

Ovom Uredbom uređuje se način i postupak medicinskog vještačenja u mirovinskom osiguranju, tko su ovlašteni vještaci prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, način imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja koja daju, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (skraćeno: doktor medicine) te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osiguranika, dužan prethodno pripremiti i sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi vještačenja prema propisima iz Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/2013.) i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine, br. 80/2013. i 137/2013.). Također se uređuje i način i postupak obavljanja revizije te postupak nadzora i kontrole.
Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog osiguranja potrebno za osiguranika utvrditi smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti i tjelesno oštećenje, a za člana obitelji potpuni gubitak radne sposobnosti, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja rješava o pravu utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. Nalaz i mišljenje u prvom stupnju daju ovlašteni vještaci u Centru za medicinsko vještačenje Zavoda (skraćeno: Centar), a nalaz i mišljenje u drugom stupnju daju ovlašteni viši vještaci Centra.  Vještačenje u postupku kontrole i nadzora obavljaju vještaci – revizori i vijeće vještaka – revizora u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav te vještaci i viši vještaci Centra.

S obzirom na to da su Zakonom uvedeni novi rizici i to smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti novom Uredbom propisuje se način i postupak vještačenja tih činjenica, dakle i terminološki i sadržajno usklađuje se postupak vještačenja pojedinog novog rizika s novim institutima iz Zakona. Ovi rizici zamijenili su institut invalidnosti, odnosno profesionalne (smanjenje) nesposobnosti za rad i opće nesposobnosti za rad iz prijašnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju.

Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 53 godine života nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, vještak će utvrditi može li se osiguranik s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

Kada doktor medicine smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastalo trajno smanjenje radne sposobnosti osiguranika uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti, upućuje tu osobu na vještačenje s cjelokupnom medicinskom dokumentacijom koju je dužan prethodno pripremiti i sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je Zavodu.
Naime, kao i do sada, uređeno je da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja može pokrenuti na zahtjev osiguranika, odnosno doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, a činjenice o kojima ovise ta prava o kojima se vještači ostvaruju se na temelju nalaza i mišljenja vještaka i viših vještaka Centra, koje podliježu obveznoj reviziji u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav kod vještaka-revizora i vijeća vještaka-revizora.

I nadalje je propisan institut obveznog kontrolnog pregleda, s time da se kontrolni pregled obavlja u roku od tri godine od dana nastanka utvrđene činjenice, a na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled. Uveden je i institut kontrolnog pregleda za korisnike mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad kada ponovo stupe u osiguranje.

 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za veljaču  2017.
(u ožujku 2017.)

U Zavodu je bilo:

1437782 Osiguranika - ukupno

1231956  Radnici kod pravnih osoba
103270  Radnici kod fizičkih osoba
56123  Obrtnici
19652  Poljoprivrednici
20340  Samostalne profesionalne djelatnosti
160  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6281  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 28.03.2017.
broj prijava  1863
broj odjava  1096


opširnije

1230830 Korisnika mirovina - ukupno


506133 Korisnici starosnih mirovina
15840 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85710 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
181275 Korisnici prijevremene mirovine
172 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
199281 Korisnici invalidskih mirovina
242419 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668395 Korisnici mirovina - žene (54,30%)
562435 Korisnici mirovina - muškarci (45,70%)

1:1,17 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.430,22 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za siječanj 2017. (5.895kn) iznosi 58,19%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 29 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 1.831,21 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.084.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za veljaču 2017.
(u ožujku 2017.)

U Zavodu je bilo 

173 818 korisnika doplatka za djecu za 326 005 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,64 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 370,92 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 121.000.000 kn.

 ... arhiva