Zaposlene osobe s invaliditetom

Zagreb, 30.04.2014.

Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. prosinca 2013. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 157/2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014.

Ovim se Zakonom radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima te osnivanje, djelatnost, upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: ZVPRZOI) te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Također, ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000).
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može biti: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ministarstvo nadležno za socijalnu politiku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može biti manja od 2% niti veća od 6% ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom kao i uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke ZVPRZOI.
Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona, ministar nadležan za rad je donio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (u nastavku: Pravilnik o očevidniku, "Narodne novine", broj 44./14.). Očevidnik od 1. siječnja 2015. vodi HZMO. Podatke iz Očevidnika HZMO dostavlja u ZVPRZOI radi praćenja kvotnog zapošljavanja.

Poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a putem obrasca M-3P na način da u obilježju 22. – Status osobe s invaliditetom, zaokruže taj podatak i upišu podatak o datumu promjene (koji ne može biti raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja-tiskanici M-1P). Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, upisuje se datum nastanka invaliditeta.

Takvi poslodavci, koji su u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku imali zaposlene osobe s invaliditetom, dužni su te osobe prijaviti u HZMO u razdoblju od 1. svibnja. 2014. do 31. prosinca 2014. U protivnom, te osobe neće se moći ubrojiti u kvotu od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli nakon 1. siječnja 2015. 

Poslodavci kod kojih se osoba s invaliditetom zapošljava nakon stupanja Pravilnika o očevidniku na snagu prijavu osiguranika s invaliditetom prijavljuju u sustav HZMO-a putem obrasca M-1P, na način da se u za to predviđeno mjesto na obrascu, pod obilježjem 15. – Status osobe s invaliditetom, upisuju podaci o činjenici invaliditeta.

Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (u nastavku: Registar) kojeg vodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo je temeljni registar koji vodi podatke o svim osobama s invaliditetom. Podaci o statusu osobe s invaliditetom iz HZMO razmjenjivat će se s Registrom i na taj način se osigurava vođenje Očevidnika te praćenje kvote sukladno članku 19. stavak 2. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14.).

 


Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 19.03.2018.
broj prijava  2541
broj odjava  1695


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva