HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Zaposlene osobe s invaliditetom

Zagreb, 30.04.2014.

Hrvatski sabor donio je na sjednici 13. prosinca 2013. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon), koji je objavljen u „Narodnim novinama“, broj 157/2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014.

Ovim se Zakonom radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima te osnivanje, djelatnost, upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i zaštitnoj radionici, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: ZVPRZOI) te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona. Također, ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000).
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno tijelo vještačenja utvrdilo preostalu radnu sposobnost. Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak profesionalne rehabilitacije pokreće i financira naručitelj usluge, koji može biti: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO), Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ministarstvo nadležno za socijalnu politiku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).
Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integrativnih radionica i zaštitnih radionica dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može biti manja od 2% niti veća od 6% ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Ministar nadležan za rad pravilnikom će propisati kvotni sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom kao i uvjete za osnivanje i rad centra za profesionalnu rehabilitaciju. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadležno za financije će, prema posebnom propisu o zaštiti osobnih podatka, dostavljati podatke ZVPRZOI.
Na temelju članka 13. stavka 3. Zakona, ministar nadležan za rad je donio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (u nastavku: Pravilnik o očevidniku, "Narodne novine", broj 44./14.). Očevidnik od 1. siječnja 2015. vodi HZMO. Podatke iz Očevidnika HZMO dostavlja u ZVPRZOI radi praćenja kvotnog zapošljavanja.

Poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a putem obrasca M-3P na način da u obilježju 22. – Status osobe s invaliditetom, zaokruže taj podatak i upišu podatak o datumu promjene (koji ne može biti raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja-tiskanici M-1P). Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, upisuje se datum nastanka invaliditeta.

Takvi poslodavci, koji su u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku imali zaposlene osobe s invaliditetom, dužni su te osobe prijaviti u HZMO u razdoblju od 1. svibnja. 2014. do 31. prosinca 2014. U protivnom, te osobe neće se moći ubrojiti u kvotu od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli nakon 1. siječnja 2015. 

Poslodavci kod kojih se osoba s invaliditetom zapošljava nakon stupanja Pravilnika o očevidniku na snagu prijavu osiguranika s invaliditetom prijavljuju u sustav HZMO-a putem obrasca M-1P, na način da se u za to predviđeno mjesto na obrascu, pod obilježjem 15. – Status osobe s invaliditetom, upisuju podaci o činjenici invaliditeta.

Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (u nastavku: Registar) kojeg vodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo je temeljni registar koji vodi podatke o svim osobama s invaliditetom. Podaci o statusu osobe s invaliditetom iz HZMO razmjenjivat će se s Registrom i na taj način se osigurava vođenje Očevidnika te praćenje kvote sukladno članku 19. stavak 2. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom ("Narodne novine", broj 44/14.).

 


Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za rujan 2019.
(u listopadu 2019.)

U Zavodu je bilo:

1585676 Osiguranika - ukupno

1360262  Radnici kod pravnih osoba
114948  Radnici kod fizičkih osoba
67442  Obrtnici
19209  Poljoprivrednici
19006  Samostalne profesionalne djelatnosti
84

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4725  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 22. 10. 2019.
broj prijava  2 306
broj odjava  2 028


opširnije

1240855 Korisnika mirovina - ukupno


506042  Korisnici starosnih mirovina
30900 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85577 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
198260  Korisnici prijevremene mirovine
305 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
183480  Korisnici invalidskih mirovina 1
236291  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670279 Korisnici mirovina - žene (54,02%)
570576 Korisnici mirovina - muškarci (45,98%)

1:1,28 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.797,74  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2019. (6.438kn) iznosi 58,99 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.584,53 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.542.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za rujan 2019.
(u listopadu 2019.)

U Zavodu je bilo 

152562 korisnika doplatka za djecu za  292774 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 364,48 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 374,17 kn.



 ... arhiva