Od 2015. HZMO vodi očevidnik za osobe s invaliditetom

Zagreb, 14.08.2014.
Ministar nadležan za rad prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., donio je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 44/2014. i 97/2014.

Od 1. siječnja 2015. očevidnik će voditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju prijave poslodavca, a podatke iz očevidnika mjesečno će dostavljati u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ,sa stanjem na zadnji dan u mjesecu.

Pravilnikom se propisuje sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom te uvjeti koji moraju biti ispunjeni za upis osobe s invaliditetom. Osobe s invaliditetom upisane u očevidnik ubrajaju se u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslodavca, u smislu članka 8. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/2013).

U očevidnik se upisuju osobe s invaliditetom koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti i kojima je status osobe s invaliditetom priznat na osnovi različitih propisa. Kao osoba s invaliditetom u očevidnik se upisuje i osoba kojoj je, neovisno o redovitim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, oštećenje sluha, oštećenje govorno – glasovne komunikacije, oštećenje lokomotornog sustava, oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava, oštećenje drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest ili više vrsta oštećenja.

Isto tako, u očevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje 60% tjelesnog oštećenja zbog gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta, 70% tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha, 80% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje  druge vrste  ili 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 60% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 70% oštećenja bilo koje druge vrste.

Očevidnik sadrži i različite podatke vezane uz osobu s invaliditetom, od osobnih podataka do zanimanja i stručne sprema za obavljanje poslova, te  radno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu. U očevidnik se upisuju i podaci o poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s invaliditetom, i to: naziv, pravni oblik, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD-u te posebne oznake za osiguranika koji se upisuje u očevidnik kao osoba s invaliditetom.

Radi utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koristi se podacima iz Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom i drugih nadležnih tijela. Osiguranici koji nisu posebno navedeni u Pravilniku, za potrebe upisa u očevidnik, moraju imati nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Za osiguranika koji je stekao status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz o invaliditetu za potrebe upisa u očevidnik, poslodavac je dužan priložiti ovjereni prijevod isprave nadležnog tijela države članice Europske unije o utvrđenju invaliditeta, a poslodavci su dužni prijaviti svaku promjenu u vezi s invaliditetom osiguranika.

Važno je istaknuti da su poslodavci koji već zapošljavaju osobe s invaliditetom obvezni te osobe prijaviti  Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje kao osobe s invaliditetom u skladu s propisanim obrascem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Pravilnikom, u razdoblju od 1. svibnja 2014. do 31. prosinca 2014. U protivnom, poslodavci te osobe ne mogu  ubrojiti u obveznu kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom niti na taj način retrogradno ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje više osoba s invaliditetom od propisane kvote predviđene Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 44/2014).



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj  2017.
(u veljači 2017.)

U Zavodu je bilo:

1433402 Osiguranika - ukupno

1227766  Radnici kod pravnih osoba
103042  Radnici kod fizičkih osoba
56090  Obrtnici
19624  Poljoprivrednici
20437  Samostalne profesionalne djelatnosti
172  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6271  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 27.02.2017.
broj prijava  1536
broj odjava  1662


opširnije

1233079 Korisnika mirovina - ukupno


506843 Korisnici starosnih mirovina
15283 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86119 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
180813 Korisnici prijevremene mirovine
168 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
201057 Korisnici invalidskih mirovina
242796 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

 669329 Korisnici mirovina - žene (54,28%)
563750 Korisnici mirovina - muškarci (45,72%)

1:1,16 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.433,68 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2016. (5.838kn) iznosi 58,82%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 29 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 1.964,90 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.086.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2017.
(u veljači 2017.)

U Zavodu je bilo 

173 046 korisnika doplatka za djecu za 324 387 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,37 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 371,76 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 121.000.000 kn.

 ... arhiva