Donesen Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja

Zagreb, 19.08.2014.
 Hrvatski sabor donio je 4. srpnja 2014. Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 85 od 16. srpnja 2014. i stupio je na snagu 24. srpnja 2014.

Navedenim Zakonom uređuje se, između ostaloga: utvrđivanje jedinstvenog tijela vještačenja kao ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, djelatnost i poslovi tijela vještačenja, mjesna nadležnost za obavljanje poslova vještačenja u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, definicija vještačenja i područja vještačenja koja provode vještaci u okviru jedinstvenog tijela vještačenja te njihov status, pravo na naknadu troškova putovanja na preglede za potrebe izrade nalaza i mišljenja, mogućnosti definiranja obvezne revizije za ostvarivanje pojedinih prava, kao i druga pitanja kojima se uređuje rad jedinstvenog tijela vještačenja.

Osnivanjem jedinstvenog tijela vještačenja, od 1. siječnja 2015. vještačenje će se provoditi na jednom mjestu, a korisnik će moći na temelju jednog dokumenta (nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja) ostvarivati određena prava u različitim sustavima.
Jedinstveno tijelo vještačenja djelovat će kao ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koja bi funkcionirala na razini Republike Hrvatske, s ispostavama na područnoj (regionalnoj), odnosno lokalnoj razini. Naime, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/2013) osnovan je Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji će, između ostalog, obavljati i sljedeće poslove: vještačenje u prvom i drugom stupnju u postupcima radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, rodiljnih i roditeljskih potpora, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te drugim područjima u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja, kao i druge poslove vezane uz vještačenje, u skladu s posebnim propisom.

Nakon donošenja Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja pristupit će se izmjenama propisa kojima je sada uređeno vještačenje kako bi umjesto na različita povjerenstva za vještačenje korisnici bili upućeni na pribavljanje mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja, a metodologija vještačenja prema kojoj će se postupat propisat će se novom uredbom Vlade kojom će se staviti izvan snage sadašnji provedbeni propisi koji uređuju vještačenje.
Također, Centar za medicinsko vještačenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od 1. siječnja 2015. postat će dio Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno okosnica jedinstvenog tijela vještačenja.



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za srpanj 2017.
(u kolovozu 2017.)

U Zavodu je bilo:

1532009 Osiguranika - ukupno

1296779  Radnici kod pravnih osoba
128009  Radnici kod fizičkih osoba
61999  Obrtnici
19542  Poljoprivrednici
20115  Samostalne profesionalne djelatnosti
111

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5454  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 20.09.2017.
broj prijava  2572
broj odjava  2745


opširnije

1231879 Korisnika mirovina - ukupno


504356 Korisnici starosnih mirovina
17934 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85368 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
183705 Korisnici prijevremene mirovine
195 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
198446 Korisnici invalidskih mirovina
241875 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

667598 Korisnici mirovina - žene (54,19%)
564281 Korisnici mirovina - muškarci (45,81%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.449,81 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za lipanj 2017. (6.005 kn) iznosi 57,45%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 2.194,36 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.098.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za srpanj 2017.
(u kolovozu 2017.)

U Zavodu je bilo 

154 364 korisnika doplatka za djecu za 296 687djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 373,84 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 383,33 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 118.000.000  kn.

 ... arhiva