HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Doplatak za djecu primjenom uredbi EU

OBITELJSKO DAVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 
 
Pravni propisi koji se primjenjuju 
 
Uredba (EZ) br.883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 
Uredba (EZ) br.987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti 
Uredba (EZ) br.1231/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o proširenju primjene Uredbe (EZ) broj 883/2004 i Uredbe (EZ) broj 987/2009 na državljane trećih država 
Zakon o doplatku za djecu ( Narodne novine,  broj: 94/2001.138/2006,107/2007,61/2011 i 112/2012)
 
Općenito o obiteljskim davanjima u EU 
 
U smislu Uredbe 883/2004 obiteljska davanja su sva novčana davanja i davanja u naravi namijenjena pokrivanju obiteljskih troškova. U državama članicama EU različite vrste davanja smatraju se obiteljskim davanjima, npr. roditeljski dodatak,doplatak za djecu, dodatak za veliku obitelj, dodatak za njegu djeteta s posebnim potrebama i slično. 
Obiteljskim davanjem u R Hrvatskoj smatra se doplatak za djecu.  
Ako osoba obavlja djelatnost kao zaposlena ili samozaposlena osoba, prima mirovinu ili ima prebivalište u nekoj od država članica EU, moguće je da će iz neke od tih država ostvariti pravo na obiteljsko davanje, čak i ako dijete ne prebiva u toj državi, ali ima prebivalište u nekoj od država članica EU. Ako svi članovi obitelji prebivaju u istoj državi članici EU čije se zakonodavstvo na osobu primjenjuje po osnovi zaposlenja ili samozaposlenja, korištenja mirovine ili prebivališta, tada je pravo na obiteljsko davanje moguće ostvariti samo iz te države.
Međutim, ako članovi obitelji prebivaju u državi članici EU koja nije ona čije se zakonodavstvo na podnositelja zahtjeva primjenjuje po osnovi zaposlenja ili samozaposlenja, korištenja mirovine ili prebivališta, pravo na obiteljsko davanje može se ostvariti iz više država članica.
 
Pravila prednosti kada postoji pravo na obiteljsko davanje iz više od jedne države članice EU 
 
Jedno od temeljnih pravila uredbi EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti  je da se na osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje zakonodavstvo samo jedne države članice. Prema tome, obiteljsko davanje ne može se isplaćivati za isto razdoblje i za istog člana obitelji istodobno iz dvije ili više država članica.
Propisi EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti sadrže jasna pravila koja će država članica EU isplaćivati obiteljska davanja. Tim pravilima određuje se koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskog davanja pri postojanju prava na obiteljsko davanje iz više država članica. Primarno nadležna država isplaćivat će puni iznos obiteljskog davanja, tj. isti iznos koji bi isplaćivala da se primjenjuje samo zakonodavstvo te države. Ako je iznos obiteljskog davanja u
sekundarno nadležnoj državi viši od iznosa obiteljskog davanja u primarno nadležnoj državi, tada je sekundarno nadležna država dužna isplatiti dodatak u visini razlike između ta dva davanja. Ove odredbe omogućuju ostvarivanje prava na najviši iznos obiteljskog davanja predviđen zakonodavstvom jedne od navedenih država članica.
 
Ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država članica EU po različitim osnovama, koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna određuje se prema sljedećim pravilima:
 
1. prava koja postoje po osnovi zaposlenja ili samozaposlenja
2. prava koja postoje po osnovi korištenja mirovine
3. prava stečena po osnovi prebivališta.
 
Primjer 1. Samohrana majka zaposlena je u Sloveniji. Ona i dijete imaju prebivalište u R Hrvatskoj. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskih davanja je država zaposlenja, dakle Slovenija, a sekundarno nadležna država je država u kojoj ima prebivalište, dakle R Hrvatska. 
 
Primjer 2. Majka je zaposlena u Sloveniji , a otac je korisnik mirovine iz Austrije.
Obitelj ostvaruje pravo na obiteljsko davanje iz obje države. Iznos obiteljskog davanja iz Slovenije je 100 EUR-a, a iznos obiteljskog davanja iz Austrije je 150 EUR-a. Prema navedenim pravilima Slovenija je primarno nadležna država, a Austrija sekundarno nadležna država. Nadalje, Slovenija će isplaćivati puni iznos obiteljskog davanja (100 EUR-a), a Austrija će s obzirom na viši iznos obiteljskog davanja isplaćivati dodatak u visini razlike između ta dva davanja (50 EUR-a).
 
Primjer 3. Otac je zaposlen u Belgiji, a obitelj prebiva u Francuskoj. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Belgija, a sekundarno nadležna država je Francuska.
 
Ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država članica EU po istoj osnovi, koja će država biti primarno, a koja sekundarno nadležna određuje se prema sljedećim pravilima:
 
1. ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država po osnovi zaposlenja ili
samozaposlenja – primarno je nadležna država u kojoj prebivaju djeca
2. ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država po osnovi korištenja mirovine – primarno je nadležna država u kojoj prebivaju djeca
3. ako pravo na obiteljsko davanje postoji u više država po osnovi prebivališta –primarno je nadležna država u kojoj prebivaju djeca
 
Primjer 4. Otac je zaposlen u Njemačkoj, a majka je zaposlena u Hrvatskoj gdje ona i dijete imaju prebivalište. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Hrvatska, a sekundarno nadležna država je Njemačka.
 
Primjer 5. Majka, otac i dijete imaju prebivalište u Njemačkoj. Majka je korisnica mirovine iz Njemačke, a otac je korisnik mirovine iz Nizozemske. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Prema navedenim pravilima, primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja je Njemačka, a sekundarno nadležna država je Nizozemska.
 
Primjer 6. Majka, otac i dijete imaju prebivalište u Italiji. Otac je zaposlen u Francuskoj, a majka je zaposlena u Italiji. Pravo na obiteljsko davanje postoji u obje države. Iznos obiteljskog davanja iz Italije je 25 EUR-a, a iznos obiteljskog davanja iz Francuske je 50 EUR-a. Prema navedenim pravilima, Italija je primarno nadležna država, a Francuska je sekundarno nadležna država. Nadalje, Italija će isplaćivati puni iznos obiteljskog davanja (25EUR-a), a Francuska, s obzirom na viši iznos obiteljskog davanja, isplaćivat će dodatak u visini razlike između ta dva davanja (25 EUR).
 
Ako dijete ili djeca nemaju prebivalište u jednoj od država iz koje je ostvareno pravo na obiteljsko davanje po istoj osnovi, postoje posebna pravila određivanja prednosti koja omogućuju ostvarivanje prava na najviši iznos obiteljskog davanja.
 

Nadležnost  i podnošenje zahtjeva 
 
Za rješavanje o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa EU  nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, Odjel  za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju II.,  A. Mihanovića 3, 10 000 Zagreb. 
Zahtjev se  podnosi  osobno ili pisanim putem nadležnoj područnoj službi. Također  se može  podnijeti i  u drugoj područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje  kao i nadležnoj ustanovi za obiteljska davanja u drugoj državi članici EU prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva te će biti proslijeđen na rješavanje u nadležnu Područnu  službu  u Zagrebu. 
 
Sadržaj i popunjavanje zahtjeva 
 
U zahtjevu je potrebno navesti identifikacijske podatke, adresu (mjesto stanovanja, broj pošte, ulica i kućni broj i država prebivališta ili boravišta ) podnositelja zahtjeva, djece i svih članova kućanstva, je li podnositelj zahtjeva u braku ili izvanbračnoj zajednici ili sam uzdržava djecu,  u kojem je odnosu/srodstvu podnositelj zahtjeva s djecom za koju traži doplatak (roditelj, djed,baka, očuh, maćeha, skrbnik) i u kojem je srodstvu s članovima kućanstva,  jesu li zaposleni ili primaju mirovinu izvan RH i gdje, boravi li ili prebiva dijete za koje traži doplatak izvan RH, je li za dijete ostvareno i ako je od kada i  u kojoj državi članici EU pravo na obiteljsko davanje, koju vrstu prihoda/dohodaka/naknada ostvaruju svi članovi kućanstva, uključujući i djecu za koju se traži doplatak, postoji li oštećenje zdravlja djeteta za koje se traži doplatak, je li djetetu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnim propisima. 
 
Dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev 
 
Uz zahtjev za prvo ostvarivanje prava na doplatak za djecu prilaže se sljedeća dokumentacija: 
 
1. za podnositelja zahtjeva 
a) preslika osobne iskaznice ili drugog identifikacijskog dokumenta 
b) dokaz o neprekidnom prebivalištu od tri godine, na dan podnošenja zahtjeva, u R Hrvatskoj, odnosno na području države članice EU ( potvrda o prebivalištu iz MUP-a ili ispis elektroničkog zapisa iz sustava e-Građani, odnosno potvrda o prebivalištu nadležnog tijela druge države članice EU) 
c) dokaz o statusu azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili o statusu člana obitelji
d) rješenje centra za socijalnu skrb odnosno odluka suda o skrbništvu, udomiteljstvu, o čuvanju i odgoju djeteta ( za osobe s prebivalištem u inozemstvu rješenje o navedenom od nadležnih tijela u državi prebivališta). 
 
2. za bračnog/izvanbračnog druga podnositelja zahtjeva
a) preslika osobne iskaznice ili drugog identifikacijskog dokumenta 
b) dokaz o prebivalištu ( potvrda o prebivalištu iz MUP-a ili ispis elektroničkog zapisa iz sustava e-Građani, odnosno potvrda o prebivalištu nadležnog tijela druge države članice EU). 
 
3. za djecu za koju se traži doplatak za djecu
a) dokaz o rođenju djeteta ( preslika izvatka iz matice rođenih ili elektronički zapis iz matica e-Građani) 
b) potvrda o redovitom školovanju za djecu koja su navršila 15 godina života , a školuju se u inozemstvu
c) dokaz o prebivalištu ako dijete ima prebivalište u drugoj državi članici EU 
d) za ostvarivanje prava prema posebnim uvjetima:dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) o postojanju oštećenja zdravlja djeteta ako već postoji, dokaz o smrti roditelja, nalaz i mišljenje  o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja, dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato, rješenje o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja i/ili dokaz o statusu smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja. 
 
4. za članove kućanstva 
a) preslika osobne iskaznice ili drugog identifikacijskog dokumenta 
b) izvadak iz matice rođenih ili drugi dokaz o rođenju za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak (elektronički zapis iz matica e-Građani). 
 
5. za utvrđivanje ukupnog dohotka kućanstva
a) dokazi o ukupno ostvarenom dohotku u inozemstvu u prethodnoj godini za podnositelja zahtjeva i sve članove kućanstva ( potvrda o ukupno isplaćenoj svoti  inozemne mirovine, potvrda poslodavca  o ostvarenom netodohotku u inozemstvu, potvrda nadležnog tijela u inozemstvu o isplaćenoj novčanoj naknadi  za nezaposlenost). 
Napomena: podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja ili za dijete smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne podnosi dokaze o prihodima. 
 
6. za isplatu doplatka za djecu 
a) ovlaštenje banke za isplatu doplatka za djecu  u Republiku Hrvatsku na IBAN  tekući račun
b) ovlaštenje banke s podacima o SWIFT/BIC i IBAN broju računa za isplatu doplatka za djecu u drugu državu članicu EU. 
 
7. za prosljeđivanje zahtjeva u drugu državu članicu EU-a
a) dokumentacija kojom se dokazuje postojanje elementa inozemnosti ( preslika rješenja o inozemnoj mirovini, kopija ugovora o radu kod poslodavca u inozemstvu,  preslika dokumenta iz kojeg se vidi prijava boravka/prebivališta u inozemstvu i slično) 
b) ako je u drugoj državi članici EU-a već ostvareno pravo na obiteljsko davanje obavezno se dostavlja i rješenje nadležne ustanove o priznanju prava.  
 
Postupanje po zahtjevu i prosljeđivanje zahtjeva u drugu državu članicu EU-a
 
Prema podacima koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za doplatak za djecu utvrđuje se primjenjuju li se osim nacionalnog zakonodavstva ( Zakona o doplatku za djecu) i uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. 
Ako je podnositelj zahtjeva, njegov bračni/izvanbračni drug zaposlen / obavlja samostalnu djelatnost, prima mirovinu i/ili ima prebivalište ili dijete prebiva i/ili ima pravo na obiteljsku mirovinu u drugoj državi članici EU-a  primjenjuje se Uredba 883/2004. 
Kada je Uredba 883/2004 primjenjiva na dvije ili više država članica EU-a, postoji mogućnost ostvarivanja i prava na obiteljska davanja iz dvije ili više država članica EU-a. S obzirom na načelo sprečavanja preklapanja davanja, za isto razdoblje i za istu djecu nije moguće u dvije ili više država članica EU-a ostvariti punu svotu obiteljskog davanja.  Radi  sprečavanja preklapanja prava na davanja, pravila prednosti  određuju koja je država primarno, a koja sekundarno nadležna za isplatu obiteljskog davanja.  Dakle, podnositelj zahtjeva ne može sam odlučivati iz koje države članice EU želi primati obiteljsko davanje, već se nadležnost određuje prema pravilima prednosti koja su definirana Uredbom 883/2004.  
Postupajući po zahtjevu, prije odlučivanja postoji li pravo na doplatak za djecu  prema nacionalnom zakonodavstvu ( Zakon o doplatku za djecu) najprije se utvrđuje koja je država primarno, a koja sekundarno nadležna.
Ako se utvrdi da je R Hrvatska primarno nadležna država Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) odlučuje postoji li pravo na doplatak za djecu prema nacionalnom zakonodavstvu ( Zakon o doplatku za djecu). 
Ako pravo na doplatak za djecu postoji prema nacionalnom zakonodavstvu priznaje se pravo i isplaćuje doplatak za djecu u R Hrvatskoj , a nadležnoj ustanovi u drugoj državi članici EU prosljeđuje se zahtjev kako bi  odlučila postoji li pravo  na razlikovni dodatak ( svota obiteljskog davanja određena prema propisima druge države članice, umanjena za svotu doplatka za djecu koja se isplaćuje u R Hrvatskoj). Uz zahtjev koji se prosljeđuje dostavljaju se i svi potrebni podaci o podnositelju zahtjeva, njegovom bračnom/izvanbračnom drugu, djeci, članovima kućanstva, zaposlenju, svoti doplatka za djecu i razdoblju za koje se doplatak isplaćuje. Važno je napomenuti da se prema odredbama Uredbe 883/2004 zahtjev koji je podnesen u jednoj državi članici smatra kao da je  podnesen i u drugoj državi članici te stoga nije potrebno da stranka podnosi zahtjeve u dvije ili više država članica. 
Ako se u postupku utvrdi da pravo na doplatak za djecu u R Hrvatskoj ne postoji (npr.  kućanstvo prelazi dohodovni cenzus, djeca su starija od 19 godina ili nije ispunjen neki drugi uvjet prema Zakonu o doplatku za djecu) donosi se negativno rješenje i zahtjev prosljeđuje nadležnoj ustanovi druge države članice kako bi odlučila postoji li pravo na obiteljsko davanje. U slučaju da prema zakonodavstvu druge države članice postoji pravo na obiteljsko davanje,  u toj državi isplaćuje se puna svota obiteljskog davanja bez obzira na činjenicu da je sekundarno nadležna za isplatu. Dakle, ako u R Hrvatskoj, kao  primarno nadležnoj državi ne postoji pravo na doplatak za djecu,  u drugoj državi članici moguće je ostvariti punu svotu obiteljskog davanja bez obzira na to što je sekundarno nadležna. 
U vezi s tim, stranke se upućuju da u slučajevima kada je R Hrvatska primarno nadležna država za isplatu obiteljskog davanja zahtjev uvijek podnose u R Hrvatskoj, bez obzira na činjenicu da možda ne ispunjavaju uvjete prema Zakonu o doplatku za djecu jer je to jedini način da Zavod odluči postoji li ili ne  pravo na doplatak za djecu u R Hrvatskoj. 
Ako se utvrdi da je R Hrvatska sekundarno nadležna država, Zavod donosi rješenje o pravilima prednosti bez odlučivanja o pravu na doplatak za djecu koje dostavlja podnositelju zahtjeva. Službenim putem, nadležnoj ustanovi u drugoj državi članici EU-a koja je primarno nadležna prosljeđuje  zahtjev kako bi odlučila postoji li pravo  na obiteljsko davanje i o tome obavještava podnositelja zahtjeva. Uz zahtjev koji se prosljeđuje dostavljaju se i svi potrebni podaci o podnositelju zahtjeva, njegovom bračnom/izvanbračnom drugu , djeci , članovima kućanstva , zaposlenju, svoti doplatka za djecu i razdoblju za koje se doplatak isplaćuje te  medicinska dokumentacija  ako se radi o djetetu/djeci  s lakšim ili težim oštećenjem zdravlja. Budući da svaka država članica, odlučujući o pravu na obiteljsko davanje primjenjuje odredbe svog nacionalnog zakonodavstva, nadležna ustanova države članice kojoj je zahtjev proslijeđen zatražit će od podnositelja zahtjeva dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za donošenje odluke.
Nakon okončanja postupka u drugoj državi članici ista ima obvezu obavijestiti Zavod o svojoj odluci, datumu priznanja prava i ostvarenoj svoti obiteljskog davanja. U slučaju  da  je zahtjev odbijen jer ne postoji pravo u drugoj državi članici, R Hrvatska mora odlučiti postoji li  pravo na doplatak za djecu prema nacionalnom zakonodavstvu. 
Radi kontinuiranog korištenja prava  na obiteljsko davanje i slobode kretanja unutar Europske unije, osobe na koje se primjenjuje Uredba 883/2004 dužne su na vrijeme obavijestiti Zavod ili nadležnu ustanovi u drugoj državi članici EU-a  o svim promjenama koje nastanu tijekom korištenja prava, a posebno o promjenama koje utječu na nadležnost država članica za isplatu obiteljskog davanja ( promjene vezane uz zaposlenje korisnika i/ili bračnog/izvanbračnog druga, prebivalište, stjecanje ili gubitak prava na mirovinu i dr.).
 
Razmjena informacija među državama članicama EU i ovjera tiskanice E411 
 
Sve informacije potrebne za ostvarivanje prava i utvrđivanje obveza osoba na koje se primjenjuju uredbe EU države članice dužne su pravodobno razmjenjivati međusobno preko ustanova ili tijela za vezu.
Ako osoba zahtjev za priznanje prava na obiteljsko davanje podnese izravno nadležnoj ustanovi druge države članice EU , a djeca i/ili članovi obitelji podnositelja zahtjeva imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj nadležna ustanova u državi u kojoj je zahtjev podnesen dostavit će Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zahtjev za dostavu informacija o podnositelju zahtjeva, njegovom bračnom/izvanbračnom drugu i pravu na doplatak za djecu u R Hrvatskoj.
Iznimno, u slučajevima kada nadležne inozemne institucije izravno na adresu podnositelja zahtjeva dostave tiskanicu E411 (s pečatom inozemne institucije u kojoj je osoba podnijela zahtjev i popunjenom točkom 2.5.), tiskanica se može ovjeriti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Zagrebu, A. Mihanovića 3, svakim radnim danom u vremenu od 8,30 do 15,30 sati, na šalteru broj 3.
Isto tako, uredno popunjenu tiskanicu moguće je dostaviti i poštom na adresu: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, A. Mihanovića 3, Odjel za provedbu uredbi EU i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju II.
Popunjenu tiskanicu E411 dostavljenu poštom Zavod će ovjeriti i poštom vratiti stranci na kućnu adresu ili, na zahtjev stranke, proslijediti izravno nadležnoj ustanovi u drugu državu članicu EU.
Napomena: ako je tiskanicu E 411 potrebno ovjeriti osobi koja je postojeći korisnik doplatka za djecu iz Republike Hrvatske ili njegovom bračnom/izvanbračnom drugu, prije ovjere tiskanice korisnik je dužan područnoj službi ili područnom uredu koji isplaćuje doplatak dostaviti izjavu o promjeni okolnosti – zaposlenju u inozemstvu, promijeni prebivališta, ostvarenoj mirovini iz države članice EU (pdf, 43 kb). 
Važno je napomenuti, da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne izdaje tiskanicu E411, već je samo popunjava u dijelu B i ovjerava, ako su uredno popunjeni svi podaci u dijelu A.
 
Upute za popunjavanje tiskanice E411
 
DIO A
Točka 1.
Navedite sve tražene podatke o osobi koja je zaposlena ili samozaposlena u drugoj državi članici EU ( ime, prezime, mjesto rođenja, datum rođenja, spol, državljanstvo , broj osiguranja u državi zaposlenja, adresa).
Točka 2.
Navedite sve tražene podatke o bračnom/izvanbračnom drugu ili osobi koja ima pravo na doplatak za djecu u državi prebivanja odnosno u R Hrvatskoj (ime, prezime, mjesto rođenja, datum rođenja, spol, državljanstvo , OIB, adresa , srodstvo s osobama navedenim u točki 3.).
Važno: točku 2.5. ( razdoblje za koje se traže podaci) popunjava nadležna ustanova u državi članici EU gdje je zahtjev podnesen; ako ne bude popunjena Zavod će potvrditi samo podatke koji su aktualni u trenutku ovjere tiskanice ( za tekuću godinu)
Točka 3.
Navedite tražene podatke o djeci za koju je podnesen zahtjev za obiteljsko davanje u drugoj državi članici EU (ime, prezime, datum rođenja, srodstvo , trenutačno prebivalište, OIB).
Točka 5.
Obvezno sadrži naziv, adresu i službeni pečat nadležne ustanove u državi članici EU u kojoj je podnesen zahtjev.
 
DIO B
Podatke u točkama od 6 do 9 popunjava isključivo Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
 

 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za studeni  2016.
(u prosincu 2016.)

U Zavodu je bilo:

1456824 Osiguranika - ukupno

1245524  Radnici kod pravnih osoba
107928  Radnici kod fizičkih osoba
56810  Obrtnici
19642  Poljoprivrednici
20688  Samostalne profesionalne djelatnosti
183  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6049  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 13.01.2017.
broj prijava  1970
broj odjava 1296


opširnije

1232959 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:

* Od obrade mirovina za studeni 2016. (isplata u prosincu 2016.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za 1554 korisnika (31 korisnik mirovine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 1523 korisnika u inozemstvu) te je dodatno obustavljena isplata za 1862 korisnika zbog nedostavljenih potvrda o životu.

507421 Korisnici starosnih mirovina
14468 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86541 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
179276 Korisnici prijevremene mirovine
156 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
201944 Korisnici invalidskih mirovina
243153 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

 669026 Korisnici mirovina - žene (54,26%)
563933 Korisnici mirovina - muškarci (45,74%)

1:1,18 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.417,55 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za listopad 2016. (5.642kn) iznosi 60,57%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 2.194,77 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2016. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.083.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za studeni 2016.
(u prosincu 2016.)

U Zavodu je bilo 

171 740 korisnika doplatka za djecu za 321 785 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,03 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 373,86 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 125.000.000 kn.

 ... arhiva