Vlada donijela Uredbu o metodologijama vještačenja

Zagreb, 19.01.2015.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. prosinca 2014. donijela Uredbu o metodologijama vještačenja koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 153 od 23. prosinca 2014., a stupa na snagu 1. siječnja 2015. Također od 1. siječnja stupa na snagu i Uredba o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja, objavljena u Narodnim novinama, broj 154 od 24. prosinca 2014.

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 157/2013 i 152/2014), kojim je osnovan Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, propisano je da će počevši od 1. siječnja 2015. navedeni Zavod obavljati i poslove vještačenja u prvom i drugom stupnju radi ostvarivanja prava iz područja socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, zaštite ratnih i civilnih invalida rata te iz drugih područja u kojima se ostvaruju određena prava na temelju vještačenja, odnosno na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja.

Također je određeno da će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poslove vještačenja za sve sustave koji su imali svoje institucionalizirane sustave vještačenja obavljati putem jedinstvenog tijela vještačenja osnovanog Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja. Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine, broj 85/2014) utvrđeno je da Vlada Republike Hrvatske Uredbom propisuje metodologije za vještačenje za sve spomenute sustave.

Uredbom o metodologijama vještačenja propisane su metodologije vještačenja koje obuhvaćaju načine za utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti osobe, radne sposobnosti, utvrđivanje tjelesnog oštećenja odnosno oštećenja organizma te razine potpora. Također je propisano tko su ovlašteni vještaci, način njihovog rada i postupak imenovanja, kao i dokumentacija potrebna za vještačenje.

Zahtjev za vještačenje u svrhu ostvarivanja prava iz pojedinog sustava Zavodu za vještačenje podnosi nadležno tijelo koje odlučuje o pravu na temelju zahtjeva osiguranika/osobe odnosno izabranog liječnika ovisno za koje pravo se provodi vještačenje, a uz vještačenje o radnoj sposobnosti obvezno se vještači i funkcionalna sposobnost osobe (tjelesnog oštećenje).

U sustavu mirovinskog osiguranja preciznije se (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju) uređuje postupak za ocjenu radne sposobnosti koji pokreće izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite kada ocijeni da se kod osiguranika zdravstveno stanje stabiliziralo, a da daljnje liječenje i medicinska rehabilitacija neće ponovno uspostaviti radnu sposobnosti te da je kao posljedica toga nastala smanjena radna sposobnost. Vještačenje o činjenici smanjene radne sposobnosti, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti te potpunom gubitku radne sposobnosti člana obitelji osiguranika kao i tjelesnog oštećenja, u prvom i drugom stupnju obavljaju vijeća ovlaštenih vještaka, odnosno viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Svi nalazi i mišljenja vijeća ovlaštenih vještaka i viših vještaka Zavoda za vještačenje iz sustava mirovinskog osiguranja na temelju kojih se stječe pravo, podliježu obaveznoj reviziji koja se provodi u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav ili u ministarstvu branitelja ako se stječe pravo prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji.

Vještačenje po kontrolnom pregledu koje se obavlja u roku od tri godine, također obavlja Zavod za vještačenje radi provjere zdravstvene i radne sposobnosti osiguranika, u skladu s obvezama iz Zakona o mirovinskom osiguranju, a podliježu mu svi korisnici prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

Uredbom je također, preciznije uređeno postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine koji je liječio osiguranika dužan pripremiti i sa svojim nalazom i mišljenjem (na utvrđenim obrascima: obrazac: 1-IN i obrazac: 2-IN) dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji tada podnosi zahtjev Zavodu za vještačenje radi provedbe vještačenja. Nakon obavljenog vještačenja i revizije Zavod za vještačenje dostavlja predmet nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj se nastavlja s postupkom za ostvarivanje prava.


Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 19.03.2018.
broj prijava  2541
broj odjava  1695


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva