Zavod jučer, danas, sutra..

Zavod sutra 

Bitni razlozi za redefiniranje djelovanja Zavoda

  • početak mirovinske reforme u Republici Hrvatskoj
  • gubitak monopola u provedbi mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj
  • prelazak uplate doprinosa na račun Državne riznice, odnosno isplata mirovina preko računa riznice
  • otklanjanje manjkavosti i slabosti sadašnjeg poslovanja
  • vraćanje povjerenja korisnika usluga u Zavodu
  • nepostojanje standarda i normativa potrebnih za mjerljivost i provjerljivost rezultata rada zaposlenika, neusklađena struktura zaposlenika prema korisnicima usluga
  • potreba za korištenjem svih dostupnih, suvremenih komunikacijskih probitaka u unapređenju organizacije poslovnog sustava.

 

Definiranje misije poslovanja Zavoda

Osnovna misija (strateški cilj Zavoda) je izgradnja Zavoda u modernu javnu ustanovu  za provedbu prvog stupa obveznog, javnog mirovinskog osiguranja, utemeljenog na generacijskoj solidarnosti, čije su organizacijske jedinice ( Središnja služba, područne službe i ispostave) povezane modernom komunikacijskom mrežom, poslovni procesi cjelovito informatizirani, a ažurnost i kvaliteta poslovanja na zakonu i propisima uvjetovanoj razini,

odnosno u potpunosti u temeljnoj funkciji stručne službe kao javnog servisa građana za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i prava na doplatak za djecu.

Dakle, poslovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje mora se profilirati u tri osnovna pravca izgradnje Zavoda:

  • kao nositelja provedbe prvog stupa mirovinskog osiguranja i ostvarivanja prava na dječji doplatak
  • kao jamca zakonitosti, ažurnosti i kvalitete poslovanja i
  • kao moderne javne ustanove u službi građana.

 

Strateški zadaci za ostvarivanje definirane misije poslovanja

ü      organizacijski i kadrovski reorganizirati stručnu službu Zavoda,

ü      povezati sve organizacijske jedinice u jedinstvenu komunikacijsku mrežu i informatizirati sve relevantne poslovne procese,

ü      poboljšati upravljanje Zavodom,

ü      financijski konsolidirati Zavod, te u okviru mjerodavnosti Zavoda predlagati mjere za konsolidiranje sustava mirovinskog osiguranja temeljenog na generacijskoj solidarnosti,

ü      zakonitost, ažurnost i kvalitetu poslovanja dovesti u potpunosti u sklad s propisanim okvirima,

ü      'otvoriti' Zavod korisnicima njegovih usluga, osiguranicima i korisnicima prava, te cjelokupnoj javnosti.

 

Organizacijski i kadrovski preustroj Zavoda

Kako bi bio u potpunosti spreman ostvariti definiranu misiju (t. 4), Zavod treba preustrojiti na temelju sljedećih mjera:

Þ     Uvođenje ISO standarda kvalitete ( prije svega 9002, 17002 i dr.) u poslovanje Zavoda  i normiranje ( trajanje, složenost i sl.) većine poslovnih procesa kako bi se poslovanje uskladilo sa standardima srodnih institucija u europskim zemljama;

Þ     Postupna zamjena funkcionalne organizacije poslovanja, organizacijom baziranom na jedinstvu i povezanosti poslovnih procesa ( zaokruženi poslovni procesi moraju biti obuhvaćeni istovrsnim upravljačkim nivoom organizacije);

Þ     Reorganizacija Središnje službe, na način da se uvede upravljački nivo ustroja, smanji broj organizacijskih jedinica i rukovodnog kadra na strateškom nivou, smanji broj organizacijskih jedinica i rukovodnog kadra na operativnom nivou;

Þ     Reorganizacija područnih organizacijskih jedinica ( područne službe), na način da se naglasi značaj uloge koje imaju područne službe u regionalnim centrima ( veći regionalni centri – područne službe, ostali županijski centri – područni uredi);

Þ     Završetak usklađivanja organizacije poslovanja s teritorijalnim ustrojem R. Hrvatske, uz  razložno predviđanje skoro očekivanih promjena u teritorijalnom ustroju R. Hrvatske;

Þ     Daljnja decentralizacija poslovanja, posebno jačanjem uloge ispostava (nakon njihove potpune informatizacije) proširenjem njihove mjerodavnosti (odlučivanje o pravu na davanje, primjerice). Prema planu, sve bi ispostave trebale biti informatizirane do kraja 2002. godine;

Þ     Strukturno usklađivanje broja zaposlenika s brojem osiguranika i brojem korisnika prava na pojedinom području koje pokriva organizacijska jedinica Zavoda;

Þ     Usklađivanje organizacije poslovanja s promjenama vezanim na početak procesa mirovinske reforme, financijskog poslovanja u sustavu Državne riznice, te promjenama u mjerodavnosti za poslove naplate doprinosa;

Þ     Izrada programa prekvalifikacije zaposlenika na poslovne procese koji su u ekspanziji (primjerice, poslovi provedbe inozemnog osiguranja, poslovi provedbe ostvarivanja prava na doplatak za djecu) i programa zbrinjavanja eventualnog viška zaposlenika;

Þ     Jačanje segmenata službe koji se bave analizom poslovanja (makroekonomske analize sustava)  i strateškim planiranjem i razvojem, a posebno ojačanje kadrovske strukture zapošljavanjem adekvatno obrazovanih aktuara;

Þ     Postupno preispitivanje stupnja obrazovanja traženog za obavljanje poslova pojedinog radnog mjesta, naročito imajući u vidu pojednostavljenje poslovnih procesa nakon njihove informatizacije (primjerice, neke poslove koje danas obavljaju zaposlenici s visokom stručnom spremom, nakon informatizacije može preuzeti viša ili srednja stručna sprema).

 

KLJUČNA RIJEČ: REORGANIZACIJA

 

Povezivanje svih organizacijskih jedinica u jedinstvenu komunikacijsku mrežu i informatiziranje svih relevantnih poslovnih procesa

 

Da bi se ostvario naznačeni strateški zadatak potrebno je:

®     Izgraditi Intranet mrežu, jedinstvenu za Središnju službu, područne službe i ispostave;

®     Nabaviti i instalirati komunikacijske uređaje za sve preostale lokacije područnih službi i ispostava i sistemski software;

®     Izraditi projekte i provesti strukturno kabliranje u preostalim područnim službama;

®     Uvesti Internet server, te spojiti na njega brzi link;

®     Uvesti decision support server i maksimalno operativno i funkcionalno dati ga na raspolaganje strateškom osoblju;

®     Izraditi projekt  i uvesti elektroničko poslovanje ( WEB, groupware, workflow, dinamički Internet, Intranet, elektronički dokumenti, e-mail i dr.) radi rješavanja problema arhiviranja dokumentacije, odnosno, smanjenja zastarjelog kolanja papirnatih dokumenata i donošenja rješenja na temelju elektroničkih dokumenata ( imaging, workflow) čija bi se distribucija obavljala elektronički unutar izgrađene mreže;

®     Uskladiti stare informatičke standarde s najnovijim standardima EU i ISO;

®     Uspostaviti business inteligence projekt ( nabava programske razvojne okoline, radnih stanica, poduka korisnika i dr.), te posebnoj organizacijskoj jedinici omogućiti kontinuirani, sistematski i ciljani razvoj ljudskih resursa Zavoda;

®     Preko Intraneta omogućiti efikasnu suradnju i timski rad svih kadrovskih potencijala koji moraju raspolagati potrebnim znanjima, te multimedijski integrirati sve komunikacijske funkcije Zavoda ( glas, podatak, slika);

®     Nastaviti proces umrežavanja s drugim institucijama (MUP, REGOS, HZZO, HZZ, Porezna uprava i dr.);

®     Nastaviti daljnjim razvojem zaštite tajnosti i sigurnosti baze podataka, posebno vezano uz uspostavu on line veza i razmjenu podataka sa naprijed navedenim institucijama.

 

KLJUČNA RIJEČ: KOMUNIKACIJA

 

-          Poboljšanje upravljanja Zavodom

-          Poboljšanje upravljanja Zavodom treba provesti pomoću sljedećih mjera:

-          U cilju daljnjeg razvoja tripartitnog upravljanja Zavodom, kakav sada postoji na razini Upravnog vijeća, predložiti model skupštinskog upravljanja Zavodom na tripartitnoj osnovi ( na tragu modelu kakav ima npr. susjedna Slovenija);

-          Unapređenjem korištenja informatičke tehnologije u rukovođenju i permanentnim analizama poslovnog sustava rukovoditi Zavodom temeljem strateških, upravljačkih i operativnih programa izrađenih po suvremenoj metodologiji ;

-          Uvođenjem i korištenjem integralne računalno-komunikacijske mreže u dvosmjernom sistemu prijenosa naredbi i uputa u hijerarhijskom lancu, odnosno povratne analize njihove učinkovitosti;

-          Imenovanjem kompletne upravljačke strukture Zavoda u natječajnom postupku, na temelju predloženih programa rada i razvoja;

-          Uvođenjem upravljačkog nivoa u rukovođenju, uz dosadašnji strateški i operativni nivo -  koji u ovom trenutku nedostaje, ali uz istodobno ukupno smanjenje rukovodnog osoblja u Zavodu; jasnijom i djelotvornijom hijerarhijskom strukturom, te uvođenjem funkcije zamjenika ravnatelja koji bi istovremeno bio i predstojnik Središnje službe;

-          Permanentnom edukacijom menadžmenta.

 

                        KLJUČNA RIJEČ: EDUKACIJA

 

Financijska konsolidacija Zavoda, te u okviru mjerodavnosti zavoda, predlaganje mjera za konsolidiranje sustava mirovinskog osiguranja temeljenog na generacijskoj solidarnosti…

U cilju daljnje financijske konsolidacije poslovanja potrebno je:

-          Inzistirati u suradnji s Državnom riznicom, Ministarstvom financija i Ministarstvom rada i socijalne skrbi na redovitoj isplati mirovina, što bližoj početku mjeseca, kao jednog od preduvjeta za stabilno poslovanje Zavoda, naročito formiranjem zakonom propisanog fonda pričuve;

-          Provedbom podržati model proširenja osnovice za plaćanje doprinosa na primanja po drugim osnovama, (ugovori o djelu sl. ), predložiti povećanja najniže osnovice za plaćanje doprinosa;

-          Kontinuirano pratiti troškove sustava generacijske solidarnosti i predlagati mjere za smanjenje mirovinskih izdataka;

-          Podržati prenošenje poslova naplate i kontrole naplate doprinosa na razini obveznika uplate, na Poreznu upravu radi povećanja postotka naplate  ( sada 83%), uz zadržavanje kontrolne funkcije Zavoda nad podacima na razini pojedinog osiguranika, koji su u funkciji ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja;

-          Transparentnim iskazivanjem cijene rada i troškova službe po pojedinom izrađenom rješenju, uz nastavak provedbe programa štedljivosti, i nadalje smanjivati troškove poslovanja (naročito troškova isplate mirovinskih primanja);

-          Izraditi  pakete usluga Zavoda i njihovu cijenu, naročito za usluge i poslove koje Zavod obavlja izvan redovitog poslovanja, te time valorizirati i na tržištu vrijednosti koje Zavod ima,  primjerice, korištenje bazom podataka, poslovi doplatka za djecu i sl., ( ovdje se naravno ne misli da bi Zavod naplaćivao usluge od svojih korisnika );

-          Dodatnim mehanizmima kontrole onemogućiti neovlašteno korištenje prava, dvostruke isplate, isplate nakon smrti korisnika i sl.;

-          Zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju, a na temelju Vladinog Programa privatizacije državnog portfelja, razriješiti problem upravljanja portfeljem Zavoda;

-          Izraditi analizu i poseban strateški projekt gospodarenja imovinom Zavoda.

 

KLJUČNA RIJEČ: OPTIMALIZACIJA

 

Dovođenje zakonitosti, ažurnosti i kvalitete poslovanja u potpunosti u sklad s propisanim okvirima, i to tako da se:

-          Glavni dio organizacijske preobrazbe stavi u funkciju ostvarenja upravo ovog zadatka

-          Uvedu ISO standardi kvalitete ( vidi pod 6.);

-          Potpuno informatiziraju svi relevantni poslovni procesi (primjerice, provedba upravnog postupka u prvom i drugom stupnju primjenom međunarodnih ugovora);

-          Posebno posveti briga  razvoju stručnog potencijala ljudskih resursa (edukacija zaposlenika, ali i menadžmenta) uključujući osnivanje posebne organizacijske jedinice za upravljanje i razvoj ljudskih resursa;

-          Naglasak stavi na ažuriranje manjkavih podataka u matičnoj evidenciji (posebice od 1996. nadalje);

-          Tijekom 2002. (prijelazno razdoblje) stvore pretpostavke za prihvat podataka dobivenih od REGOS-a, i njihovu ažurnu i kvalitetnu kontrolu;

-          U suradnji sa drugim institucijama otkloniti višestruko vođenje istih podataka i ne razvijati dvostruke linije njihovog ažuriranja;

-          Uspostave dodatni mehanizmi kontrole i nadzora nad zakonitosti ostvarivanja i korištenja prava, te poslovanja zaposlenika (zasebna organizacijska jedinica pod neposrednim nadzorom ravnatelja);

-          Izgradi sustav nagrađivanja uspješnosti u radu;

-          Sustavno akceptira timski način rada.

 

KLJUČNA RIJEČ: UČINKOVITOST

 

'Otvaranje' Zavoda korisnicima njegovih usluga, osiguranicima i korisnicima prava, te cjelokupnoj javnosti, i to:

-          Inzistiranjem na maksimalno profesionalnom i osobito uljuđenom pristupu, u usmenoj ili pismenoj komunikaciji, svakom građaninu koji podnese zahtjev za ostvarivanje prava ili zatraži stručnu pomoć ;

-          Posebnim obraćanjem pažnje na informiranost građana o mirovinskoj reformi i ulozi Zavoda u procesu reforme;

-          Uvođenjem besplatnog otvorenog telefona za upite, pritužbe i prijedloge građana;

-          Postavljanjem i permanentnim održavanjem WEB stranice Zavoda;

-          Intenziviranjem izdavačke djelatnosti Zavoda (statistička i godišnja izvješća, brošure i leci s uvjetima za ostvarivanje prava i potrebnom dokumentacijom za podnošenje zahtjeva i dr.);

-          Modernizacijom press-clippinga kao svojevrsnog ogledala Zavoda u medijima;

-          Omogućavanjem maksimalne dostupnosti rukovodećeg osoblja sredstvima javnog informiranja i planiranjem javnih istupa, sa svrhom promicanja sustava mirovinskog osiguranja i rada Zavoda u javnosti;

-          Dizajniranjem vizualnog identiteta Zavoda ( logo, simboli i dr.).

 

KLJUČNA RIJEČ: OTVARANJE

 

Uloga Zavoda u procesu mirovinske reforme

 

Zavod podupire proces reforme mirovinskog sustava, iz koje proizlazi velikim dijelom i nužnost preustroja i redefiniranja poslovanja samog Zavoda.

U provedbi ovakvog strateškog stava, Zavod je tijekom 2001. značajno aktivirao svoje djelovanje u tri osnovna pravca koji se moraju kontinuirano nastaviti u sljedećim godinama:

1.      Potpora svim institucijama i procesima koji razvijaju drugi i treći stup mirovinskog osiguranja, ( HAGENA, REGOS, ZAP-FINA)

2.      Preuzimanje dijela poslova uspostave drugog stupa mirovinskog sustava

3.      Prilagodba poslovnih procesa unutar Zavoda promjenama koje donosi reformirani trodijelni mirovinski sustav.

 

Ad 1) Pružajući potporu uspostavi registra osiguranika drugog stupa, a na temelju zaključka Vlade R. Hrvatske i Sporazuma sa REGOSOM, Zavod je REGOSU dostavio podatke iz svoje baze podataka osiguranika (stvarane i dograđivane proteklih tridesetak godina). Ti su podaci poslužili kao inicijalni podaci za formiranje registra osiguranika drugog stupa. Zavod se također obvezao ažurno dostavljati sve prijavne i odjavne podatke o osiguranicima i na taj način održavati ažurnom i bazu podataka registra osiguranika. Nadalje , značajna je i kadrovska podrška Zavoda, budući da je stručni potencijal Zavoda u poslovima provedbe mirovinskog osiguranja nesumnjiv kapital koji mora biti korišten ne bi li se što efikasnije reformirao sustav.

Ad 2) Zavod ima sve potrebne reference i resurse za direktnu podršku drugom stupu mirovinskog osiguranja, preuzimanjem neposrednog obavljanja poslova . Istodobno, to je prigoda da Zavod valorizira sve svoje potencijale u tržišnom modelu funkcioniranja. Stoga je, na tragu ovog koncepta sklopljen Ugovor S REGOSOM  i Zavod je u rekordnih mjesec i pol dana realizirao projekt razreza doprinosa za drugi stup za samostalne obveznike doprinosa, te ga početkom 2002. godine stavio  u funkciju.

Ad 3) Mirovinska reforma omogućit će niz promjena koje trebaju dovesti do racionalizacije poslovanja niza ustanova i institucija, kako Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, tako i, primjerice, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Porezne uprave i dr.. Stoga Zavod mora prilagoditi svoje poslovne procese novonastalim promjenama u funkcioniranju sustava javnih prihoda ( evidencija, naplata doprinosa, kontrola i sl.). Prije svega , to se odnosi na poslovne procese vođenja matične evidencije, naplate i kontrole naplate doprinosa, vođena računovodstva i knjigovodstva.

Nužno je, svakako i napomenuti da će idućih, najmanje 15, a u većini slučajeva 20 i više godina, svi osiguranici mirovinu ostvarivati isključivo u sustavu generacijske solidarnosti ( 1. stup) na isti način kao i do sada, pa je tim odgovornost

 Zavoda za cjelokupni sustav mirovinskog osiguranja još veća.

 

Financiranje preustroja Zavoda

 

Troškovi preustroja Zavoda će se najvećim dijelom financirati iz kredita Svjetske banke namijenjenog za reformu kompletnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj ( ostali korisnici kredita bili bi HAGENA, REGOS, FINA ) i bit će korišteni tijekom četiri godine (2003. – 2006. godine). Sredstva su u svom najvećem dijelu namijenjena nabavci roba (informacijska tehnologija), ali i kadrovskom preustroju.




Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2014.
(u studenom 2014.)

U Zavodu je bilo:

1421053 Osiguranika - ukupno

1198968 Radnici kod pravnih osoba
110445 Radnici kod fizičkih osoba
61061 Obrtnici
22255 Poljoprivrednici
21236 Samostalne profesionalne djelatnosti
229 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6859 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 17. 12. 2014.
1831  prijave
1909  odjave


opširnije

1221767 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za listopad 2014. (isplata u studenom 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u (Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - N.N. 112/13) obustavljena je isplata mirovina za za 3317 korisnika mirovina (88korisnika s prebivalištem u RH i 3229 u inozemstvu). 

509828 Korisnici starosnih mirovina
158243 Korisnici prijevremenih mirovina
4147 Korisnici prijevremenih mirovina čl. 35.i čl. 36. ZOMO
303572 Korisnici invalidskih mirovina
245977 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

663982 Korisnici mirovina - žene (54,35%)
557785 Korisnici mirovina - muškarci (45,65%)
1:1,16 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.369,35 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2014. (5.442 kn) iznosi 61,91%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.327,32 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 63 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 30. rujna 2014.


3.040.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2014.
(u studenom 2014.)

U Zavodu je bilo 

199788  korisnika doplatka za djecu za 371111 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 354,64 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 362,14  kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 134.400.000 kn.

 ... arhiva