30. siječnja 2003. Slobodna Dalmacija

  ZA ISPLATU MIROVINA GODIŠNJE IZDVOJIMO 24 MILIJARDE KUNA

-Iako su mirovine prosječno niske, godišnji trošak za njihovu isplatu doseže trećinu državnog proračuna
- Otkad smo novčano poslovanje prenijeli na Državnu riznicu, više nemamo problema s likvidnošću
- Naplata mirovinskih doprinosa u 2002. porasla je za 12 posto

 

Mirovinskom reformom i osnivanjem obveznih mirovinskih fondova, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je, zapravo, izgubio dosadašnji monopol u mirovinskom sustavu. Što to za Zavod znači, pitali smo njegova ravnatelja Srećka Vukovića.
Zavod je zaista u proteklih 80 godina praktički bio monopolist u provedbi mirovinskog osiguranja, jer je od 1922. godine, kad je na ovim prostorima mirovinsko osiguranje startalo, to bila ustanova koja se, iako mijenjajući nazive, jedino bavila provedbom tog osiguranja. Bile su to vrijedne godine, s kojima se Zavod ponosi, ali one ga i obvezuju na ono što predstoji. Zavodu i dalje ostaje prvi stup mirovinskog osiguranja, pa on svoju ulogu modificira i prilagođava se novim uvjetima, želeći istinski postati javni servis građana. Sada se više od tri milijuna građana služi uslugama Zavoda.
Koliko je prijenosom novčanog poslovanja na Državnu riznicu pri Ministarstvu financija olakšan posao Zavodu?
Posao je s jedne strane olakšan, jer se Državna riznica brine da osigura novac za isplatu mirovina. Konsolidacijom cjelokupnog sustava u posljednja četiri mjeseca se više ne moraju za isplatu mirovina uzimati krediti od banaka, kako bi se premostila vremenska razlika između uplate doprinosa i isplate mirovina. Time su smanjeni prijašnji dodatni troškovi. Ali, u tehničkom smislu posao Zavodu nije olakšan, dapače, još je zahtjevniji, jer je radi isplate mirovina potrebno svakomjesečno usklađivanje između nas i Državne riznice.

Višak zaposlenih

 

Tijekom obilježavanja 80. obljetnice Zavoda, najavili ste njegov organizacijski i kadrovski preustroj. U čemu bi se on sastojao?
Zavod je ozbiljno krenuo u modernizaciju poslovanja. Najvećim se dijelom to odnosi na informatizaciju. Već smo opremili dvije trećine naših ispostava i uključili ih u informacijsku mrežu. Nijedna od 88 naših ispostava nije do prije nepunih godinu dana bila informatizirana, i ja vjerujem da ćemo već u prvoj polovici ove godine sve naše organizacijske jedinice imati obuhvaćene jedinstvenom komunikacijskom mrežom. Namjeravamo poduzeti i druga informatička poboljšanja te uvesti mogućnost da preko Interneta, uz zaštitu tajnosti podataka, svaki osiguranik dobije uvid u svoje podatke. Stvorit ćemo i unutarnju komunikacijsku mrežu, koja će omogućiti brže i bolje poslovanje.
Hoće li se time pojaviti i višak zaposlenika u Zavodu?
Svako takvo tehnološko unapređenje u određenom razdoblju podrazumijeva i racionalizaciju kadrova. Dokumentom o osnovama preustroja, koji je u prosincu prihvatilo Upravno vijeće Zavoda, predviđeno je da se u pet godina za oko 500 ljudi smanji broj zaposlenika. Neki će za to vrijeme otići u mirovinu, a dio će ljudi prijeći i u Poreznu upravu, s obzirom na nove propise, prema kojima su obračun i naplata doprinosa za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje prešli u nadležnost Porezne uprave.
Zavod i dalje ostaje nositelj prvog stupa mirovinskog osiguranja. Slijede li u tom smislu promjene u ovoj ustanovi?
Uloga se Zavoda time samo modificira, ali ostaje jednako važna kao i do sada. Svi osiguranici koji će u idućih 15 do 20 godina ići u mirovinu, ići će isključivo kroz prvi stup mirovinskog osiguranja. Ali i nakon toga osnovnu će mirovinu kao dio ukupne mirovine osiguranici dobivati iz prvog stupa, za što će biti odgovoran Zavod. Važno je podsjetiti i da nema mirovine iz drugog stupa ako nisu ispunjeni uvjeti u prvom stupu, dakle u sustavu generacijske solidarnosti. Tu nam slijedi modifikacija u vođenju matične evidencije. Moramo ažurirati podatke unesene do konca 2002. godine, dok od 1. siječnja ove godine zajedno s Regosom radimo na razmjeni podataka. S druge strane, podaci koje smo mi gradili 30 godina poslužili su Regosu i za stvaranje baze podataka drugog stupa mirovinskog osiguranja.

Rasterećenje proračuna

Najavljeno je i financijsko konsolidiranje Zavoda. Što to znači?
Poboljšanjem naplate doprinosa već se, kako sam spomenuo, postiglo to da za isplatu mirovina nije potrebno uzimati kredite, što je značajan korak u financijskom konsolidiranju sustava. Procjenjujem da će do daljnje konsolidacije doći u ovoj godini uz primjenu novih propisa koji omogućavaju proširenje naplate doprinosa i na atipične oblike rada. Osim toga, povećana je i stopa doprinosa od 19,5 na 20 posto. Poduzimaju se i mjere za potpuniju naplatu doprinosa, pa je tako naplata doprinosa, kad se uzmu u obzir prvi i drugi stup, porasla u 2002. godini za 12 posto. Premda je prosječna razina mirovina prilično niska, za njihovu isplatu ide približno 24 milijarde kuna godišnje, a to je u usporedbi s državnim proračunom gotovo njegova trećina.
Koliko se od toga podmiruje novcem iz državnog proračuna, a koliko mirovinskim doprinosima?
Naizgled, doprinosi u tomu sudjeluju s oko 50 posto. No, država je obvezna podmirivati mirovine stečene po posebnim zakonima, te osigurati i 2,66 milijardi kuna za podmirenje tzv. tranzicijskih troškova (za dio doprinosa koji odlazi u drugi stup). Procjenjujemo da je stvarni manjak Zavoda, koji se podmiruje iz državnog proračuna, manji od 50 milijuna kuna mjesečno, što je oko tri posto od ukupne mjesečne svote potrebne za isplatu mirovina. Poboljšanom naplatom doprinosa, vjerujem da će ubrzo i to biti smanjeno, odnosno anulirano.

   

 

BANKE PREPOZNALE INTERES

Kad sam prije dvije godine došao na dužnost ravnatelja Zavoda, mirovine su se počele isplaćivati oko 20. u mjesecu, pa i kasnije. Obećao sam tada isplatu pomaknuti na ranije datume. Sada se, pa i prije no što je taj posao prešao na Državnu riznicu, isplata preko tekućih računa ustalila oko 10. u mjesecu.
Poštanska je banka počela mirovine svojim komitentima isplaćivati već prvoga u mjesecu?
Ne samo ona, i niz drugih banaka kreće s isplatom prije početka one 'službene'. To je napredak. Banke su prepoznale svoj interes u poslovima oko isplate mirovina, jer mjesečno je u isplati oko dvije milijarde umirovljeničkih kuna.

 

   

PROBLEMATIČNI JMBG

Koliko Zavodu smeta najnoviji propis o tajnosti jedinstvenoga matičnog broja građana?
Možda imamo nešto manje problema nego neke druge institucije, jer smo u sustavu, uz matični broj građana, paralelno zadržali i osobni mirovinski broj. Problemi će se pojaviti kad nam na šalter dođu novi osiguranici, ali vjerujem da ćemo u direktnom kontaktu s MUP-om uspjeti riješiti to pitanje. Nešto nam je veći problem vezan uz doplatak za djecu, jer se evidencija isključivo vodi prema JMBG-u. Inače će, zbog tajnosti tog broja, institucije najviše problema imati u međusobnoj razmjeni podataka.

   

 

PLANINA PAPIRA

Zavod ima impresivan arhiv, koji u ovom trenutku sadrži oko 250 milijuna papirnatih dokumenata. Nepraktično je poslovanje s tolikim brojem dokumenata, a za njih je potrebno i puno prostora. Zato namjeravamo prijeći na elektroničko arhiviranje, što će biti i u interesu građana jer će brže i lakše moći doći do potrebnih im dokumenata.

 




Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za rujan 2014.
(u listopadu 2014.)

U Zavodu je bilo:

1443744 Osiguranika - ukupno

1210422 Radnici kod pravnih osoba
118406 Radnici kod fizičkih osoba
64247 Obrtnici
22395 Poljoprivrednici
21282 Samostalne profesionalne djelatnosti
237 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6755 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 30. 10. 2014.
862  prijave
1230  odjave


opširnije

1220681 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za rujan 2014. (isplata u listopadu 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u 
(Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - N.N. 112/13) obustavljena je isplata mirovina za
za 3596 korisnika mirovina (103 korisnika s prebivalištem u RH i 3493 u inozemstvu). 

508966 Korisnici starosnih mirovina
157027 Korisnici prijevremenih mirovina
3742 Korisnici prijevremenih mirovina čl. 35.i čl. 36. ZOMO
304136 Korisnici invalidskih mirovina
246810 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

663523 Korisnici mirovina - žene (54,36%)
557158 Korisnici mirovina - muškarci (45,64%)
1:1,18 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.367,12 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2014. (5.516 kn) iznosi 61,04%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.327,32 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 63 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 30. rujna 2014.


3.032.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za rujan 2014.
(u listopad 2014.)

U Zavodu je bilo 

198334   korisnika doplatka za djecu za 368051 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 354,49 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 367,18  kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 135.000.000 kn.

 ... arhiva