HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Starosna mirovina

  • Pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (uvjeti na snazi do 31. prosinca 2027.-članak 33. ZOMO).


U prijelaznom razdoblju od  2019. do 2026. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi:
 

STAROSNA MIROVINA
(najmanje 15 godina staža)
 godina godine života 
  god. mj.
2019. 62 4
2020. 62 8
2021. 63 0
2022. 63 4
2023. 63 8
2024. 64 0
2025. 64 4
2026. 64 8
2027. 65 0

 
1. siječnja 2027. izjednačavaju se uvjeti za žene i muškarce, a od 1. siječnja 2028. do 31. prosinca 2032., osiguranicima, muškarcu i ženi,  uvjet starosne dobi za starosnu mirovinu povećava se za četiri mjeseca svake godine.
 

STAROSNA MIROVINA
(najmanje 15 godina staža)
godina  godine života 
  god. mj.
2028. 65 4
2029. 65 8
2030. 66 0
2031. 66 4
2032. 66 8
2033. 67 0














Od 1. siječnja 2033. pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, dakle bez obzira na spol.

 
Starosna mirovina i sniženje dobne granice
Osiguranicima:

  • koji rade na osobito teškim  i za zdravlje  i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima
  • kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla (npr. baletni plesači, operni pjevači, plesači, dimnjačari), te
  • osobe s invaliditetom: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Down sindromom

Razdoblje provedeno u zaposlenju na navedenim radnim mjestima, odnosno u navedenom svojstvu računa se u staž osiguranja s povećanim trajanjem te se osiguranicima dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu snižava razmjerno stupnju povećanja staža i dužini staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem ( članak 181. ZOMO i Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Narodne novine, br. 15/18).
Osobe s invaliditetom, da bi im se staž beneficirao, trebaju od Zavoda, područne službe/ureda, zatražiti da im se posebnim rješenjem utvrdi status osobe s invaliditetom.

Osiguraniku ženi se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju snižava na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem prema dobnoj granici iz prijelaznog razdoblja, (razdoblje od 2019. do 2026.) prema članku 180. ZOMO-a.
 

  • Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju (članak 35. ZOMO). U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju.

Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu, odnosno koji ima navršenih 65 godina života (muškarac) i 15 godina mirovinskog staža, a 62 godine i 4 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža žena  u 2019. godini, 62 godine i četiri mjeseca u 2020. godini, 63 godine u 2021. godini (žena) - uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene .


OSTVARIVANJE PRAVA
Pravo na starosnu i starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se to pravo može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja (zaposlenje, obavljanje obrtničke ili poljoprivredne djelatnosti i dr.).

IZNIMKA- osiguranik koji je na osnovi izmijenjenog ugovora o radu nastavio raditi, ali do polovice punog radnog vremena  može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

U slučaju kada zahtjev za mirovinu podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju , pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Unutar navedenih razdoblja osiguranik može birati datum od kada želi da mu se prizna pravo na mirovinu.


Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za rujan 2019.
(u listopadu 2019.)

U Zavodu je bilo:

1585676 Osiguranika - ukupno

1360262  Radnici kod pravnih osoba
114948  Radnici kod fizičkih osoba
67442  Obrtnici
19209  Poljoprivrednici
19006  Samostalne profesionalne djelatnosti
84

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4725  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18. 10. 2019.
broj prijava  1 896
broj odjava  2 078


opširnije

1240855 Korisnika mirovina - ukupno


506042  Korisnici starosnih mirovina
30900 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85577 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
198260  Korisnici prijevremene mirovine
305 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
183480  Korisnici invalidskih mirovina 1
236291  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670279 Korisnici mirovina - žene (54,02%)
570576 Korisnici mirovina - muškarci (45,98%)

1:1,28 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.797,74  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za kolovoz 2019. (6.438kn) iznosi 58,99 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.584,53 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.542.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za rujan 2019.
(u listopadu 2019.)

U Zavodu je bilo 

152562 korisnika doplatka za djecu za  292774 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 364,48 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 374,17 kn.



 ... arhiva