HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Korisnici doplatka za djecu i djeca za koju pripada doplatak

Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je, na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne  skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava, pod uvjetima  utvrđenim Zakonom o doplatku za djecu. Korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju.
Doplatak za djecu pripada za djecu rođenu u braku, izvan braka, za posvojenu djecu ili  pastorčad,  za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja. 
  
Doplatak za djecu pripada do navršene 15.  godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života, a nakon toga ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda zbog zdravstvenih razloga, odnosno duže bolesti.
 
Doplatak za djecu pripada za dijete na školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, ali najduže do  kraja školske godine u kojoj dijete  navršava 19 godina života.
Iznimka je određena za djecu s  oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima, za koju doplatak za djecu pripada i nakon navršene 19. godine, ali  najduže do 21. godine života.
 
Pravo na doplatak za djecu koja nisu završila školu u predviđenom roku zbog bolesti produžuje se i nakon navršenih godina života do kojih im pripada doplatak za djecu, a najduže do 21. godine života.
 
Doplatak za djecu pripada i za razdoblje u kojem je dijete spriječeno redovito pohađati školu zbog bolesti.

 

Dijete/osoba s težim ili teškim invaliditetom

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu („Narodne novine“ broj: 82/15.), izmijenjena je odredba, prema kojoj za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenim prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Prema novoj odredbi pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak i traje sve dok taj invaliditet postoji.
Prema članku 12. Zakona o doplatku za djecu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada korisniku pod uvjetom da je invaliditet nastao prije 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.
Odredba se primjenjuje od 1. rujna 2015., kada je Zakon stupio na snagu.
Teži ili teški invaliditet, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po povoljnijim uvjetima, dokazuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i  zapošljavanje osoba s invaliditetom, a prema odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17.- Uredba).
Prema navedenoj Uredbi, u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu, donosi se „Nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti“.
Postupak za vještačenje djeteta pokreće područna služba/ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje službenim putem kada je u zahtjevu za ostvarivanje prava navedeno da dijete za koje se traži doplatak ima oštećenje zdravlja. 
Zakonom je propisano da korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima do 1. rujna 2015., a pravo im nije prestalo do dana stupanja na snagu Zakona, pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
Korisnicima kojima je pravo na doplatak za djecu s težim oštećenjem zdravlja utvrđenim prema posebnim propisima prestalo do dana stupanja na snagu izmjena zbog navršenih 27 godina života pripada pravo na doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva na temelju ovoga Zakona (ne prije 1. rujna 2015.) pa sve dok postoji teže oštećenje zdravlja.
 
Doplatak za djecu ne pripada korisniku:
• za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno
• za vrijeme dok je djetetu na teret sredstava iz državnog, lokalnog ili područnog proračuna  osiguran stalan smještaj u ustanovi prema posebnom propisu.
• za djecu s prebivalištem u inozemstvu i za djecu s boravkom u inozemstvu dužim od 3 mjeseca, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno. 
Pravo na doplatak za djecu prestaje stupanjem djeteta u brak.
 

Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2018.
(u veljači 2018.)

U Zavodu je bilo:

1468631 Osiguranika - ukupno

1264401  Radnici kod pravnih osoba
102109  Radnici kod fizičkih osoba
56976  Obrtnici
19425  Poljoprivrednici
19924  Samostalne profesionalne djelatnosti
102

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5694  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 22.02.2018.
broj prijava  1643
broj odjava  1162


opširnije

1233345 Korisnika mirovina - ukupno


503981 Korisnici starosnih mirovina
20486 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84972 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
187563 Korisnici prijevremene mirovine
231 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
195540 Korisnici invalidskih mirovina
240572 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669244 Korisnici mirovina - žene (54,26%)
564101 Korisnici mirovina - muškarci (45,74%)

1:1,19 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.539,16 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2017. (5.973 kn) iznosi 59,25%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.087,32 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.197.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2018.)

U Zavodu je bilo 

154 456 korisnika doplatka za djecu za 292 331 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 374,55 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 381,91 kn.



 ... arhiva