Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe

Prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba,  policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, pravo  na mirovinu ostvaruju djelatne vojne osobe,  policijski službenici, službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu, te ovlaštene službene osobe pravosuđa na poslovima izvršenja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela te  mogu ostvariti:


a) Starosnu mirovinu, na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava o prestanku službe zbog potrebe službe, s navršenih 30 godina mirovinskog staža, od toga najmanje 15 godina staža osiguranja na poslovima koje obavljaju navedene osobe, bez obzira na godine života. U navedenih 15 godina uračunava se staž osiguranja s povećanim trajanjem te vrijeme provedeno u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju.

b) Invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pod uvjetom da zdravstvena komisija nadležnog ministarstva, odnosno tijela sigurnosno-obavještajnog sustava proglasi osiguranika nesposobnim za djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, ovlašteni vještak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje obvezan je utvrditi postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad. Staž osiguranja treba pokrivati trećinu radnog vijeka, a ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na navršen mirovinski staž.

c) Invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, na temelju rješenja nadležnog ministra, odnosno čelnika tijela sigurnosno-obavještajnog sustava  o prestanku službe osiguraniku za kojeg se u odgovarajućem postupku utvrdi nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja, pa mu služba prestaje s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, pod uvjetom da ima navršenih 20 godina staža osiguranja. Za uvjet od 20 godina staža osiguranja vrijeme provedeno na radu s povećanim trajanjem računa se u stvarnom trajanju. Mirovina se određuje na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina. Pravo  na ovu mirovinu ima samo djelatna vojna osoba, policijski službenik i službena osoba s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu.

d) Djelatne vojne osobe mogu ostvariti i starosnu mirovinu kada im odlukom Vrhovnog zapovjednika prestaje radni odnos s pravom na starosnu mirovinu zbog osobitih zasluga za unapređenje Oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog. Ova mirovina stječe se bez obzira na navršeni staž i godine života, a određuje se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.

e) Starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu  prema ZOMO-u, a visina mirovine određuje se prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba,  policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ako je osiguranik proveo najmanje 10 godina na poslovima djelatne vojne osobe, odnosno ovlaštene službene osobe. To pravo ima i osoba koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna osoba, odnosno ovlaštena službena osoba, ako je u navedenom svojstvu ranije stvarno provela najmanje 20 godina.



Od dana prijama RH u EU osiguranici-žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba,  policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba prema istim uvjetima kao i muškarci: sa 65 godina života i 15 godina staža, a prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, s time da se osiguraniku kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem snižava starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Stupnjevi povećanja staža su u rasponu od 12:15 do 12:18.

Visina mirovine ovih osiguranika određuje se na temelju plaća ostvarenih u najpovoljnijih uzastopnih 10 kalendarskih godina od 1. siječnja 1998. Osobni bodovi se povećavaju za 45%.

Mirovine  ovih korisnika smanjuju se za 8 do 20%  ovisno o visini, ako prelaze 2500 kn.
Smanjena mirovina ne može iznositi manje od mirovine određene prema općim propisima. Od 1. srpnja 2010. prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju mirovina se smanjuje za 10%, osim mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kn, a od 1. siječnja 2014. za još 10% prema Zakonu o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s tim da smanjena svota mirovine ne može iznositi manje od 5.000,00 kuna mjesečno.