HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Predstavljen projekt “Modernizacija IKT podrške Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – eHZMO”, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda sa 166 milijuna kuna

Zagreb, 09.03.2020.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava danas su, u Matis Absolut Longeu, predstavili projekt “Modernizacija IKT podrške Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – eHZMO” koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 166.565.486,30 kn, kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.“, a provodit će se 46 mjeseci.
 
Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović u uvodu je napomenuo kako je cilj Projekta eHZMO transformirati HZMO u javnu ustanovu orijentiranu prema korisnicima, s obzirom na to da je HZMO jedna od najvažnijih javnih institucija.
Imperativ je građanima omogućiti da na opipljiv način osjete iznimne napore i sredstva koja ulažemo u sve projekte iz ESF-a, pa i projekt eHZMO, za koji se nadam da će postati obrazac i poticaj i za ostale javne institucije. Vjerujem da će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti predvodnik transformacije javne uprave i da će uspješnost ovog Projekta to pokazati“, zaključio je ministar Aladrović.
Također, osvrnuo se na uspješnost ugovaranja projekata iz Europskog socijalnog fonda u protekle tri godine, napomenuvši kako je ugovoreno ukupno 8,45 milijardi kuna za projekte, a na raspolaganju je ukupno 14, 3 milijarde kuna.

Ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar naglasio je da je riječ o najznačajnijem projektu HZMO-a u idućem razdoblju jer „predstavlja sinergiju reforme internih poslovnih procesa i transformacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi promjena, unaprjeđenja i digitalizacije usluga prema korisnicima.“ Također je naglasio kako u praksi to znači da se što većem broju građana omogući da usluge, poput prijava i odjava na mirovinsko osiguranje, ostvarivanja prava na mirovinu i na doplatak za djecu riješe digitalnim putem iz vlastitog doma, u što kraćem roku i na što jednostavniji način, bez čekanja na šalterima.
Zbog sve veće mobilnosti radne snage unutar Europske unije, a i prema trećim zemljama, ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja dodatni je izazov. U tom smislu, potrebno je povezati se s inozemnim nositeljima osiguranja procesno i podatkovno, ali i s drugim tijelima javne uprave kako bi korisnici mogli svoja prava ostvariti što brže i što jednostavnije“, rekao je ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar.
 
Nakon uvodnog dijela, pomoćnik ravnatelja HZMO-a za informatiku Luka Ljubičić predstavio je osnovne značajke Projekta.
Ovim Projektom želimo postići skraćenje prosjeka rješavanja zahtjeva i povećati broj e-usluga. Bez obzira na tehnologiju koju koristimo, već sada koristimo razmjenu podataka s 50 zemalja, a provedbom eHZMO taj broj će se povećati“, rekao je Luka Ljubičić.
 
Svrha Projekta je transformacija poslovnih procesa u HZMO-u definiranjem budućeg poslovnog modela, ključnih poslovnih procesa i organizacijske strukture te informatizacijom poslovnih procesa. To uključuje digitalizaciju, ubrzanje poslovnih procesa i smanjenje troškova korištenjem informacijsko – komunikacijske tehnologije (IKT), a radi povećanja dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tržištu rada povećanjem učinkovitosti poslovanja HZMO-a modernizacijom IKT sustava.
 
S obzirom na to da HZMO kontinuirano skrbi  o približno 1,5 milijun osiguranika, više od 1,2 milijuna korisnika mirovina te više od 150 tisuća korisnika doplatka za djecu (za više od 300 tisuća djece), oslanjanje na informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (IKT) je nužnost. Stoga će se Projektom u mnogome redefinirati budući IT sustav, proces upravljanja IKT projektima i promjenama te implementirati novi IT sustav.
 
Nova IT rješenja, koja će se jednim dijelom temeljiti i na primjeni umjetne inteligencije, omogućit će korisnicima, za veći dio usluga, e-komunikaciju s HZMO-om bez potrebe fizičkog dolaska na šaltere, a konsolidacija poslovanja nakon završetka Projekta omogućit će proaktivniji pristup prema korisnicima te dostupnost usluga neovisno o radnom vremenu, 24/7/365.
 
Provedbom Projekta očekuje se povezivanje i razmjena podataka s drugim tijelima javne uprave i inozemnim nositeljima osiguranja, lakše i brže ostvarivanje prava i komunikacija s korisnicima putem novih i unaprijeđenih e-usluga, digitalizacija procesa i dokumentacije, baziranje organizacije na centrima kompetencija neovisnima o geografskoj lokaciji, unaprjeđenje upravljanja i transparentnost, maksimalizacija IKT-a kao glavnog alata transformacije, koji uklanja fizička ograničenja, ubrzava i pojeftinjuje uslugu.
 
Na kraju je državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Dragan Jelić predstavio planove nove financijske perspektive Europskog socijalnog fonda od 2021. do 2027. 




galerija fotografija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar  i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović



 

 

 

 

 

 

      Luka Ljubičić, Ivo Bulaja, Ivan Serdar,
      Josip Aladrović, Dragan Jelić i Melita Čičak 

 

 


ravnatelj HZMO-a Ivan Serdar 

 

 

 

 

 



 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ministar rada i mirovinskog sustava                         Luka Ljubičić, univ. spec. inf
Josip Aladrović                                                      pomoćnik ravnatelja za informatiku


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

državni tajnik u Ministarstvu rada i
mirovinskoga sustava Dragan Jelić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 




Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za svibanj 2020.
(u lipnju 2020.)

U Zavodu je bilo:

1523653 Osiguranika - ukupno

1313256 Radnici kod pravnih osoba
100612  Radnici kod fizičkih osoba
66975  Obrtnici
19191  Poljoprivrednici
18657  Samostalne profesionalne djelatnosti
82

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4880  Produženo osiguranje




opširnije

1243621 Korisnika mirovina - ukupno


507729  Korisnici starosnih mirovina
34615 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85290 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
201323  Korisnici prijevremene mirovine
327 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
178882  Korisnici invalidskih mirovina 1
235455  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670559 Korisnici mirovina - žene (53,92%)
573062 Korisnici mirovina - muškarci (46,08%)

1:1,23 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.855,64  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za travanj 2020. (6.622 kn) iznosi 58,22%.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
72 godine je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 2.535,29  kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 64 godine.


opširnije

Procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja iznose 3.489.000.000 kn.

Doplatak za djecu
za svibanj 2020.
(u lipnju 2020.)

U Zavodu je bilo 

138304 korisnika doplatka za djecu za  273181 dijete.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 372,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 404,12 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 106.000.000 kn.

 ... arhiva