Cenzusi i svote doplatka

Dohodovni cenzus
Utvrđivanje dohodovnog cenzusa
Određivanje svote doplatka za djecu
Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu za 2016.
Dohodovni cenzus

Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik ako mu ukupni dohodak, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu  kućanstva mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice. Proračunska osnovica utvrđuje se svake godine Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH.
 
 
Utvrđivanje ukupnog dohotka  / dohodovni cenzus
 

Ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih Zakonom o doplatku za djecu koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva.
 
 
Oporezivi dohoci su :
1. dohodak od nesamostalnog rada: plaća i mirovina.
2. dohodak od samostalne djelatnosti: primitak od obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, od slobodnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva.
3. dohodak od imovine i imovinskih prava: primitak od najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, primitak od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.
4. dohodak od kapitala: primitak od dividendi, udjela u dobiti, kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja i udjela u dobiti, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica.
5. dohodak od osiguranja: primici od životnog osiguranja s obilježjem štednje i primici od dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje tuzemni osiguravatelji isplaćuju osiguranicima korisnicima osiguranja, odnosno ugovarateljima osiguranja, primici po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje je u korist poreznog obveznika radnika uplaćivao njegov poslodavac, uz njegov pristanak ili ih je u svoju korist uplaćivao obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, koji dohodak se utvrđuje na osnovi poslovnih knjiga.
6. drugi dohodak: dohodak članova  skupština, odbora, upravnih vijeća, dohodak od autorskih naknada, od umjetničkih, zabavnih, sportskih, književnih, likovnih, radio i tv djelatnosti, dohodak trg. putnika, agenata, akvizitera, prevoditelja, sud. vještaka, turist. djelatnika, tumača, sport. sudaca, od sezonskog rada polj., dohodak po osnovi primitaka u naravi, nagrade učenicima i sportašima, primanja  učenika i studenata preko udruga, isporučeno umj. djelo, prof. djelatnost novinara, umjetnika i sportaša i dr.
 
 
Drugi primici određeni Zakonom o doplatku za djecu koji se utvrđuju u ukupni dohodak su i dohoci, odnosno naknade bez obzira na to plaća li se na njih porez, a to su : mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu (naknade određene  prema odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakona o udomiteljstvu (rodiljna i roditeljska naknada, udomiteljska naknada i sl.,), naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
 

  


Povratak na vrh
Određivanje svote doplatka za djecu

Svota doplatka  za djecu određuje se ovisno o visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno.
Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 16,33%  proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 9% od proračunske osnovice po djetetu.
 Ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 16,34% i 33,66%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% od proračunske osnovice po djetetu.
Ako ukupni  dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 33,67% i 50%, od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 6% od proračunske osnovice po djetetu.
Za dijete bez oba roditelja ili
-      za dijete čija su oba roditelja nepoznata
-      nepoznatog prebivališta
-      potpuno nesposobni  za samostalan život i rad
-      ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost
pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 25%. 
 
Za dijete s jednim roditeljem ili 
-      za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat
-      nepoznatog prebivališta
-      potpuno nesposoban za samostalan život i rad
-      ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost,
pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se 15%.
 
Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka određene prema utvrđenom dohodovnom cenzusu.
 
Za djecu s težim ili teškim invaliditetom pravo na doplatak za djecu ostvaruje se bez obzira na visinu prihoda koji kućanstvo korisnika ostvaruje, a svota doplatka određuje se u visini od 25% od proračunske osnovice.
 
 
Određivanje pronatalitetnog dodatka
Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn  mjesečno ako koristi doplatak za troje i  više djece.
 


 
Povratak na vrh
Dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu  za 2016. (od  1.  ožujka 2016.)
 
Proračunska osnovica za 2016. godinu iznosi 3.326,00 kn ( ista je kao i u prethodnoj godini)
Dohodovni cenzus (50% od proračunske osnovice) iznosi  1.663,00 kn.
 
Cenzusne grupe
- prva - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske  osnovice (543,14 kn)
- druga - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1.119,53 kn) proračunske osnovice i
- treća - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1.119,53 kn), a ne prelazi 50% (1.663,00 kn) proračunske osnovice.
 
 
Svote doplatka za djecu
U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to:
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn, doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1.119,53 kn, a ne prelazi 1.663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn
- za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
 - za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka  (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)
- za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn)
- za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn
- za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim ili teškim invaliditetom) svota doplatka iznosi 831,50 kn.
  


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za veljaču  2017.
(u ožujku 2017.)

U Zavodu je bilo:

1437782 Osiguranika - ukupno

1231956  Radnici kod pravnih osoba
103270  Radnici kod fizičkih osoba
56123  Obrtnici
19652  Poljoprivrednici
20340  Samostalne profesionalne djelatnosti
160  Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6281  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 28.03.2017.
broj prijava  1863
broj odjava  1096


opširnije

1230830 Korisnika mirovina - ukupno


506133 Korisnici starosnih mirovina
15840 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85710 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
181275 Korisnici prijevremene mirovine
172 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
199281 Korisnici invalidskih mirovina
242419 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668395 Korisnici mirovina - žene (54,30%)
562435 Korisnici mirovina - muškarci (45,70%)

1:1,17 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.430,22 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za siječanj 2017. (5.895kn) iznosi 58,19%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 29 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 1.831,21 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.084.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za veljaču 2017.
(u ožujku 2017.)

U Zavodu je bilo 

173 818 korisnika doplatka za djecu za 326 005 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,64 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 370,92 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 121.000.000 kn.

 ... arhiva