Invalidska mirovina

 PITANJE
Mogu li kao korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvariti pravo na starosnu mirovinu?
ODGOVOR
Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a niti korisnik invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu ako nije bio osiguranik nakon ostvarene invalidske mirovine.
Dakle, samo navršena starosna dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nije temelj za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Međutim ako se korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposli (dakle kao osiguranik) i stekne uvjete za starosnu mirovinu, istu može ostvariti.
PITANJE
Da li  se korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad (po službenoj dužnosti) prevode u starosnu mirovinu bez obzira ispunjavaju li uvjet za tu mirovinu?
ODGOVOR
Svi korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema novome ZOMO-u kao i korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad ostvarene prema općim propisima s danom navršene starosne dobi prevodi se to pravo po službenoj dužnosti u istoj svoti na starosnu mirovinu. Nije potrebno da korisnici ovih mirovina ispune uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu, nego da samo navrše starosnu dob kako bi se preveli u starosnu mirovinu. Visina starosne mirovine određuje se u istoj svoti u kojoj je na dan prevođenja bila određena invalidska mirovina.

 
PITANJE
Nezaposleni korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ima faktor 0,8. Može li on tražiti novo vještačenje ako je došlo do pogoršanja u zdravstvenom stanju?
ODGOVOR
Nezaposleni korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad može ostvariti samo ako je nakon što je postao korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti bio u osiguranju ili bio osiguran po s drugom osnovu.
Nezaposleni korisnik koji nije bio osiguranik može tražiti novo vještačenje i činjenica o  postojanju gubitka radne sposobnosti utvrđuje se putem tijela vještačenja. O pravu se odlučuje rješenjem. Temeljem utvrđene činjenice gubitka radne sposobnosti, bez obzira na to što kao nezaposleni korisnik neće moći steći pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u slučaju ako nije bio naknadno u osiguranju, može kao korisnik ostvariti neko drugo pravo izvan mirovinskog sustava ako za to bude ispunjavao uvjete (socijalna skrb, imovinski cenzus i dr.).
 


 

 




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.12.2018.
broj prijava  1819
broj odjava  1917


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva