Ovrhe na mirovinama

Zagreb, 19.03.2009.

Mirovina kao stalno novčano primanje jedan je od predmeta nad kojem se, prema Ovršnom zakonu, može provesti ovrha. Ovrha na mirovini je prisilna zapljena i isključuje slobodu raspolaganja zaplijenjenim dijelom mirovine u korist umirovljenika-ovršenika.

Ovrhu na mirovinu, koja je naložena sudskim ili javnobilježničkim rješenjima o ovrsi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje provodi kao ovršenikov dužnik, držeći se u svemu izrečenog naloga, odnosno na način propisan Ovršnim zakonom, poštujući pri tome propisana izuzeća pri provedbi ovrhe i prednosni red naplate. Također, ako prema dostavljenom rješenju o ovrsi Zavod ne može započeti  pljenidbu radi namirenja tražbine ovrhovoditelja, o tome obavještava sud ili ovrhovoditelja, te ga zavodi u redoslijed naplate.

Dostavom nepravomoćnog rješenja o ovrsi na mirovinu, određuje se pljenidba određenog dijela mirovine i nalaže isplatitelju mirovine, da zapljenjenu novčanu svotu za koju je određena ovrha nakon pravomoćnosti toga rješenja isplati ovrhovoditelju, odnosno da je plijeni i isplaćuje ovrhovoditelju do namirenja cjelokupne tražbine (troškovi postupka, zatezne kamate i glavni dug). Ovrha prema rješenju o ovrsi odnosi se i na povećanje mirovine, te na isplate razlika zaostalih svota mirovinskih primanja.

Primjenjujući odredbe Ovršnog zakona, Zavod je obvezan (kao ovršenikov dužnik) brinuti se o zaštiti ovršenika - fizičke osobe i postupati u skladu s propisanim izuzećima. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 67/08.) izuzeće od ovrhe na dijelu mirovine određuje se prema visini mirovine u  odnosu na visinu prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u RH u razdoblju od siječnja do kolovoza u protekloj godini, a propisana izuzeća se primjenjuju prema rješenjima o ovrsi donesenim nakon stupanja na snagu Zakona, odnosno nakon 17. lipnja 2008., prema sljedećem prikazu: 

Predmet ovrhe

                     Izuzeće od ovrhe

 

1.Mirovinska primanja veća od prosječne neto plaće po zaposlenom u RH  (siječanj – kolovoz  prethodne godine)

1.       ⅔ prosječne neto plaće u RH

2.       ½ prosječne neto plaće u RH radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja  zdravlja, ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja 

3.       ¼ prosječne neto plaće u RH za uzdržavanje djeteta  

2. Mirovinska primanja manja od prosječne neto plaće po zaposlenom u RH (siječanj – kolovoz prethodne godine)

  1. ⅔ mirovinskih primanja ovršenika
  2. ½ mirovinskih primanja ovršenika po osnovi zakonskog uzdržavanja, prethodno navedenih naknada šteta i uzdržavanja djeteta 

3.TO I TPNJ isključivo za uzdržavanje

u pravilu izuzeta od ovrhe osim ½ tih primanja radi naplate zakonskog uzdržavanja i navedenih naknada šteta 

Zavod provodi i ovrhu na mirovini na temelju rješenja koje, u svojoj nadležnosti, donosi Ministarstvo financija – Porezna uprava te druga porezna tijela prema odredbama Općega poreznog zakona („Narodne novine“ br. 147/08.), i to radi prisilne naplate poreza, pristojbi i drugih javnih davanja, komunalnih naknada itd. Pljenidba dospjelih novčanih tražbina radi naplate poreznog duga provodi se na temelju rješenja kojim se ovršenikovom dužniku – Zavodu nalaže da mirovinu ovršenika isplati u korist propisanih uplatnih računa, uzimajući u obzir da mirovinu ovršenika može plijeniti iznad svote iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj koja prema Zakonu o minimalnoj plaći („Narodne novine“ br. 67/08.)  za razdoblje od 1. srpnja 2008. do 31. svibnja 2009., a prema  objavi Državnog zavoda za statistiku, iznosi 2.747,00 kn.

Strukturu ustega koje Zavod provodi čine krediti banaka, krediti poduzeća, ustege od neplaćanja poreza i carina, alimentacije, sudske zabrane i slično. Područne službe su u veljači 2009. godine provele 142 355 ustega na mirovinama, i to za ukupno 105 544 korisnika mirovina. Broj ustega uglavnom prati veličinu područnih službi tako da se najveći broj ustega provodi u PS u Zagrebu, njih 33 738, od toga na ovrhe otpada 8 554, zatim slijede Osijek s 17 049, od toga 3 620 ovrha i Split s 16 900 ustega, od toga 2 856 ovrha. Također istaknimo da se najmanji broj ustega provodi u Gospiću (1 057), Dubrovniku (2 354) i Zadru (2 898).




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za travanj 2019.
(u svibnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1545525 Osiguranika - ukupno

1330698  Radnici kod pravnih osoba
108755  Radnici kod fizičkih osoba
62318  Obrtnici
19345  Poljoprivrednici
19526  Samostalne profesionalne djelatnosti
85

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4867  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 17.06.2019.
broj prijava   3 627
broj odjava  3 833


opširnije

1240948 Korisnika mirovina - ukupno


505378  Korisnici starosnih mirovina
28960 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
82772 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
196932  Korisnici prijevremene mirovine
292 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
188858  Korisnici invalidskih mirovina
237756  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671135 Korisnici mirovina - žene (54,08%)
569813 Korisnici mirovina - muškarci (45,92%)

1:1,25 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.704,57  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za ožujak 2019. (6.464 kn) iznosi 57,31 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.439,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.457.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za travanj 2019.
(u svibnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

142074 korisnika doplatka za djecu za  279221 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,78 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 395,72 kn.



 ... arhiva