Zamjena radne knjižice - elektronički zapis i potvrda

1. Treba li poslodavac zaključiti radnu knjižicu s 30. lipnja 2013. prije nego je vrati radniku, prema odredbi članka 299. stavka 2. ZR-a te radi li se odjava na mirovinsko osiguranje?

Ne. Poslodavac ne zaključuje radnu knjižicu s 30. lipnja 2013. jer radni odnos nije prestao niti uspostavlja prijavu o prestanku osiguranja.

2. Radnik je na neplaćenom dopustu koji mu je odobrio poslodavac.  Zaprima li poslodavac nakon prestanka mirovanja radnog odnosa (radnik se vraća 15. srpnja 2013.) njegovu radnu knjižicu  ili ga samo prijavljuje na mirovinsko osiguranje?

Poslodavac nakon 1. srpnja 2013. ne zaprima radnu knjižicu radnika jer navedenog dana prestaju važiti odredbe članka 291. ZR-a – radna knjižica se ukida, već je obvezan samo uspostaviti prijavu o početku osiguranja.

3. Gdje nezaposlena osoba može upisati odnosno evidentirati podatak o stečenoj stručnoj spremi budući da  više ne postoji  radna knjižica?

Stečena stručna sprema evidentira se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u trenutku kad se osoba tamo prijavi. Stečenu stručnu spremu moguće je evidentirati i u ovom Zavodu na način da se  područnoj službi/uredu dostavi na uvid odgovarajuća dokumentacija o stečenoj stručnoj spremi (diploma, svjedodžba…).

4. Osoba je osigurana na mirovinsko osiguranje kao obrtnik. Početak osiguranja  upisala je u radnu knjižicu nadležna područna služba mirovinskog osiguranja prema odredbama  Pravilnika o radnoj  knjižici i  koja se nalazi  područnoj službi/uredu. Je li Zavod obvezan do 30. rujna 2013. vratiti  radne knjižice samostalnim obveznicima doprinosa koje se nalaze u Zavodu i precrtati sve nepopunjene rubrike u radnoj knjižici?

Ne. Obveza vraćanja radne knjižice  odnosi se na radnike koji su zaposleni kod poslodavca. Na osobni zahtjev obrtnika (kao i bilo kojeg samostalnog obveznika doprinosa)  Zavod je dužan vratiti radnu knjižicu.

5. Što učiniti kada radnik ne želi preuzeti knjižicu?

U tom slučaju poslodavac je dužan radnu knjižicu radnika dostaviti područnoj službi/uredu Zavoda prema mjestu prebivališta radnika.

6. Je li poslodavac koji s osobama ima sklopljen pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa prema odredbama Zakona o poticanju zapošljavanja također obvezan postupiti prema odredbi članka 299. stavka 2.i 3. ZR-a?

Da, poslodavac je i navedenim osobama obvezan vratiti radnu knjižicu.

7. Osiguranik je sklopio  ugovor o radu s poslodavcem 20. srpnja 2013. Prethodni radni odnos prestao je 31. svibnja 2009. Na koji način poslodavcu dokazuje postojanje prethodnog staža osiguranja (radnog odnosa) koji je osiguraniku bitan zbog ostvarivanja prava prema Pravilniku o radu?

Vezano uz prethodna razdoblja osiguranja, radnik može poslodavcu priložiti sljedeću dokumentaciju:

a) radnu knjižicu koja je i nadalje javna isprava za razdoblja upisa do 30. lipnja 2013.

b) potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Zavoda koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih služi /ureda Zavoda

c) elektronički zapis (kad je osiguranik podnio zahtjev u elektroničkom obliku preko korisničkih stranica Zavoda).
 

8. Radnik je poslodavcu dostavio elektronički zapis. Kako poslodavac može provjeriti vjerodostojnost navedenog zapisa?

Poslodavac može provjeriti vjerodostojnost elektroničkog zapisa očitavanjem bar-koda ili upisom broja ispod bar-koda te upisom kontrolnog broja u predviđena polja za to na internetskoj stranici Zavoda.

9. Osiguranik je u radnom odnosu  od 3. srpnja 2013. u Republici  Hrvatskoj. Prethodni staž u trajanju od 7 godina ostvario je u Republici Austriji. Gdje i na koji način može evidentirati navedeno razdoblje zaposlenja u inozemstvu radi ostvarivanja određenih prava na temelju postojećeg radnog odnosa?

Do 30. lipnja 2013. podatke o zaposlenju u inozemstvu (zbog evidencije) upisivala je nadležna područna služba Zavoda u radnu knjižicu prema članku 14. Pravilnika o radnoj knjižici (NN, broj 14/96.). Budući da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ne primjenjuju odredbe Pravilnika o radnoj knjižici, Zavod više ne upisuje podatke o zaposlenju u inozemstvu u radnu knjižicu.

Osiguraniku će se na njegov zahtjev izdati posebna potvrda o razdobljima osiguranja navršenim u inozemstvu, u skladu s valjanom dokumentacijom stranih nositelja kojom raspolaže Zavod ili je predoči osiguranik. Ako takva dokumentacija ne postoji, osiguranika će se uputiti da pokrene postupak utvrđivanja razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu te će mu potvrdu biti moguće izdati nakon provedenog postupka.

10. Osoba je nezaposlena, ima radnu knjižicu i želi saznati kako će "dobiti" e-radnu knjižicu?

Radna knjižica i nadalje je javna isprava koja dokazuje radno-pravni status osobe do 30. lipnja 2013. Pojam "e-radna knjižica" odnosi se na određene strukturirane podatke u elektroničkom obliku, vezano uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu, a ne odnosi se na fizičkog nositelja podataka (kartica i sl.). Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika.

Osoba koja želi elektronički zapis mora posjedovati korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim podacima na web portalu Zavoda na kojem je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje zapisa u elektroničkom obliku.

Zahtjev za dodjelu korisničkog imena i lozinke  može se podnijeti u bilo kojoj područnoj službi, uredu, odnosno ispostavi Zavoda ili u Središnjoj službi u Zagrebu. Zahtjev se može predati isključivo osobno.

11. Kako će se i na koji način voditi elektronička evidencija radnika u mirovinskom osiguranju? Mora li tvrtka popuniti neku dokumentaciju ili zahtjev s podacima o zaposlenima i to poslati u mirovinsko osiguranje? Kako ćemo prijavljivati i odjavljivati radnike?

Zavod vodi matičnu evidenciju radnika u mirovinskom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, na temelju prijava koje dostavlja poslodavac. Nije potrebno dostavljati nikakvu dokumentaciju niti zahtjev. Poslodavci su i dalje dužni prijavljivati  radnike na propisanim prijavama i u tom dijelu poslovanja nema nikakvih promjena.

12. U radnoj knjižici poslodavac može vidjeti povijest zapošljavanja svojih radnika, koliko dugo su se zadržali na kojem radnom mjestu, jesu li imali prekid i sl. Hoće li sada sve to biti u elektroničkoj evidenciji i ako da, tko će biti zadužen za unos povijesnih podataka?

Hoće. Zavod vodi matičnu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima od 1970. godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Poslodavac može ranija razdoblja osiguranja (do 30. lipnja 2013.) utvrditi uvidom u radnu knjižicu ili mu radnik može dostaviti elektronički zapis ili potvrdu.

Na osobni zahtjev osiguranika Zavod će izdavati:

Elektronički zapis

Da bi se izradio elektronički zapis potrebno je da podnositelj zahtjeva posjeduje korisničko ime i lozinku za pristup svojim osobnim stranicama, na web portalu Zavoda na kojem mu je omogućeno podnošenje zahtjeva za izdavanje elektroničkog zapisa.

Elektroničkom zapisu može se pristupiti s korisničkih stranica Zavoda, a zapis se može podnositelju zahtjeva uputiti na e-mail adresu navedenu u zahtjevu. Vjerodostojnost elektroničkog zapisa može provjeriti preko internetskog servisa Zavoda, na temelju kontrolnih podataka kojima je opremljen.

Potvrdu

Na zahtjev osiguranika (na šalteru Zavoda) izrađuje se potvrda. Potvrdu potpisuje i ovjerava radnik Zavoda. Pretpostavka za izdavanje takve potvrde je da se osiguranik identificira osobnom iskaznicom i OIB-om. Takve potvrde izdaju se u svim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama HZMO-a (ispostave, područni uredi, područne službe). Ovako izdane potvrde izdavat će se korištenjem osobnog računala i spremati u  novoosnovani e-arhiv Zavoda.

13. Da li je poslodavac dužan radnike uputiti na koji način će oni postupiti sa svojom radnom knjižicom, na primjer da moraju u određenom roku otići u nadležna tijela koja će prepisati podatke iz radne knjižice u elektronsku bazu podataka, ili će se ti podaci povlačiti iz evidencije Zavoda, te radnik, odnosno poslodavac nema nikakve obveze?

Budući da je radna knjižica i dalje javna isprava i da se njome može dokazivati radno-pravni status, radnike je potrebno upozoriti da ne uništavaju ili bacaju svoju radnu knjižicu. Radnike nije potrebno upućivati u nadležna tijela radi upisa podataka iz radne knjižice jer, na zahtjev osiguranika, Zavod izdaje potvrdu/elektronički zapis o ravnopravnom statusu osiguranika. Ako osiguranik smatra da prikazani podaci nisu točni, odnosno da su nepotpuni ima pravo pokretanja postupka za izmjenom ili dopunom podataka u evidencijama Zavoda na propisani način.

14. Kako će poslodavac dostaviti (i u kojem obliku) podatke o trenutačno zaposlenim radnicima u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje?

Poslodavci od 1. srpnja 2013. nemaju nikakvih dodatnih obveza za dostavljanje podataka u Zavod jer Zavod raspolaže podacima o poslodavcima i njihovim radnicima. Kao što je već navedeno u odgovoru na pitanje pod br. 11., poslodavac i dalje prijavljuje i odjavljuje svoje radnike na temelju propisanih prijava i tu, za sada, nema nikakvih promjena.

15. Što se tiče prijava radnika - hoće li će se od sada svaka prijava/odjava/promjena obavljati elektroničkim putem?

U postupku prijave radnika u Zavod za sada se ništa ne mijenja, odnosno prijave se i nadalje mogu podnositi u nadležnim područnim službama/uredima  Zavoda i korištenjem usluge e-prijava, u propisanim rokovima i u skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.

16. Kako će se osiguranik zapošljavati od 1. srpnja 2013. jer više neće biti radne knjižice? Na koji način će se dokazivati stručna sprema i staž u slučaju kad kod jednog poslodavca prestaje ugovor o radu s danom 30. lipnja 2013., a od 1. srpnja zapošljava se kod novog poslodavca?

Poslodavac s kojim osiguranik prekida radni odnos s danom 30. lipnja 2013. dužan je upisati u radnu knjižicu datum prestanka rada 30. lipnja 2013. te precrtati sve ostale prazne rubrike, a radnu knjižicu vratiti osiguraniku, uz odluku o prekidu ugovora o radu. Tu činjenicu dužan je na propisanoj prijavi (M-2P) dojaviti Zavodu. Kod novog poslodavca stručna sprema može se dokazivati predočenjem radne knjižice (jer je ona javna isprava za sve činjenice i podatke upisane do 30. lipnja 2013.), izvornom dokumentacijom kojom se potvrđuje završena škola (svjedodžbe, diplome, potvrde iz škole i sl.). Poslodavac je dužan uspostaviti prijavu na osiguranje u Zavodu na propisanoj tiskanici (M-1P).


ODJEL ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Informacije,  odnosno odgovori na pitanja, kao i podatci koji se navode u odgovorima  objavljenim  na stranicama Zavoda, namijenjeni su i služe isključivo  kao informacija i ne  mogu se koristiti kao službeni dokaz,   potvrda ili dokument, na temelju kojeg se dokazuju ostvarena prava iz mirovinskog osiguranja ili bilo koja druga prava.

 




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.12.2018.
broj prijava  1819
broj odjava  1917


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva