Izaslanje radnika - od 1. srpnja 2013. za izdavanje A1 nadležan HZMO

Zagreb, 01.07.2013.
Republika Hrvatska s državama članicama Europske unije1 nakon 1. srpnja 2013. u obvezama i pravima iz sustava socijalne sigurnosti zaposlenih i samozaposlenih osoba primjenjivat će tzv. „uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti“ 2
Uredbe EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti sadrže potpun sustav pravila čija je svrha osigurati da se na osobe koje se kreću unutar EU primjenjuje zakonodavstvo samo jedne države članice, te spriječiti da se na te osobe istovremeno primjenjuju zakonodavstva dviju ili više država članica ili da ostanu izvan sustava socijalne sigurnosti.

Nadležna država

Prema općem pravilu, na zaposlene i samozaposlene osobe primjenjuje se zakonodavstvo države članice prema mjestu rada. Navedeno pravilo primjenjuje se kad osoba ima prebivalište u drugoj državi članici i kada je registrirano sjedište ili mjesto poslovanja poslodavca u drugoj državi.
U slučaju izaslanja iz jedne u drugu državu članicu na zaposlene i samozaposlene osobe koje ispunjavaju uvjete propisane uredbama EU za koordinaciju, primjenjuje se zakonodavstvo države članice iz koje se šalju, umjesto zakonodavstva države članice u kojoj rade.
Ako zaposlena osoba obavlja djelatnost istodobno ili naizmjence u dvije ili više država članica primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj ima prebivalište (ako u toj državi obavlja značajan dio djelatnosti), ili zakonodavstvo države članice u kojoj se nalazi registrirano sjedište odnosno mjesto poslovanja poduzeća ili poslodavca koji ga zapošljava.
Na samozaposlenu osobu koja obavlja djelatnost istodobno ili naizmjence u dvije ili više država članica primjenjuje se zakonodavstvo države članice u kojoj samozaposlena osoba ima prebivalište (ako u toj državi obavlja značajan dio djelatnosti) odnosno države članice u kojoj je središte interesa te djelatnosti (ako nema prebivalište u jednoj od država članica u kojoj obavlja znatan dio svoje djelatnosti).
Pravila za određivanje primjenjivog zakonodavstva (nadležne države) imaju obvezan i isključiv učinak, što znači da ne postoji pravo izbora mjerodavnog zakonodavstva.

Potvrda A1 i nadležnost za izdavanje

Potvrda A1 vrijedi na čitavom području Europske unije kao dokaz o zakonodavstvu koje se na osobu primjenjuje, primjerice da se doprinosi plaćaju u navedenoj državi članici  i da ne postoji obveza plaćanja doprinosa u drugim državama članicama u kojima se obavlja djelatnost u svojstvu zaposlene ili samozaposlene osobe.
Potvrda A1 izdaje se za sve osobe koje rade u državi članici različitoj od nadležne države članice, uključujući izaslane zaposlene i samozaposlene osobe kao i zaposlene i samozaposlene osobe koje rade u dvije ili više država članica.
Nakon 1. srpnja 2013., za izdavanje potvrde A1 za izaslanje nadležne su područne službe i područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu registriranog sjedišta ili mjesta poslovanja poslodavca.  
Zahtjevi za izdavanje potvrde A1 dostupni su na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – www.mirovinsko.hr  u rubrici Članstvo u Europskoj uniji od 1. srpnja –Vaše mogućnosti, kao i brošure i letci s detaljnim informacijama o područjima iz nadležnosti HZMO-a.


1 Pojam države članice EU dalje se u tekstu odnosi i na države Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Lihtenštajn i Island) te na  Švicarsku, od datuma od kojeg je to primjenjivo.
 
2 To su: Uredba (EZ) broj 883/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (Osnovna uredba), Uredba (EZ) broj 987/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009., kojom se utvrđuje postupak provedbe Uredbe (EZ) broj 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, Uredba (EZ) broj 1231/2010 Europskog Parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o proširenju primjene Uredbe (EZ) broj 883/2004 i Uredbe (EZ) broj 987/2009 na državljane trećih zemalja koji tim uredbama nisu obuhvaćeni isključivo na temelju svojeg državljanstva, te sve uredbe kojima se navedene uredbe mijenjaju ili dopunjuju.
.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 13.12.2018.
broj prijava  2099
broj odjava  1841


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva