Mirovinski staž

Mirovinski staž je staž na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, a obuhvaća :
  • razdoblje provedeno u osiguranju, prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju,
  • razdoblje navršeno do 31. prosinca 2013. godine koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, računalo u mirovinski staž kao staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž

Staž osiguranja

Pridodani staž

“Beneficirani staž”

 

Staž osiguranja

U staž osiguranja računa se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine života u obveznome mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju.
Osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa staž osiguranja utvrđuje se na temelju plaćenih doprinosa, posebno po svakoj osnovi osiguranja, prema potvrdi tijela nadležnog za isplatu.
U staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu, odnosno posebnim propisima.
Kao puno radno vrijeme smatra se i radno vrijeme kraće od 40 sati tjedno koje je kao takvo utvrđeno posebnim propisom ili kolektivnim ugovorom.

Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju s radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena provedu:

  •  zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta prema posebnim propisima,
  • roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena,
     
  • radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima.
     

U staž osiguranja računa se i:

  • razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno radno vrijeme
  • razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnog vremena u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme
     
  • korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti razdoblje provedeno u zaposlenju s najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, kao da su proveli na radu puno radno vrijeme
     

 
U staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo:

  • koristeći naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranja, nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojeg je bio osiguran,
  • na profesionalnoj rehabilitaciji,
     
  • koristeći se s naknadom plaće u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju.
     
  • razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik, proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to:
  • - za koje je primao plaću, odnosno naknadu plaće prema posebnim propisima,
  • - za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapošljavanju,
  • - obavljanja roditeljske dužnosti iz članka 14. Zakona o mirovinskom osiguranju
  • - razdoblje u kojem su isplaćeni drugi dohoci za koje su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja
  • razdoblje za koje je utvrđena godišnja osnovica po osnovi obavljanja druge djelatnosti na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja
  • razdoblje za koje je Porezna uprava rješenjem utvrdila razliku obveze doprinosa za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelje zadruge koji nije obvezno osiguran prema članku 12. ZOMO

 
Staž osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju računa se najviše dvanaest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

 

Pridodani staž

 

Pridodani staž je razdoblje koje se pridodaje prigodom određivanja invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina života.

 

Beneficirani staž

  • Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ( Narodne novine 115/18 - u daljnjem tekstu Zakon ), stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2019.
    Zakonom su redefinirana radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem u odnosu na ranije propise.
    Sukladno stručnoj analizi provedenoj od strane Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, smanjen je dosadašnji broj radnih mjesta, na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
    Od 1. siječnja 2019. staž osiguranja s povećanim trajanjem ukida se na 43 radna mjesta u odnosu na raniji Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, a ostaje na 52 radna mjesta podijeljena u 17 odjeljaka. Za 22 radna mjesta snižava se postojeći stupanj povećanja staža osiguranja s povećanim trajanjem. Na popis zanimanja dodaju se dva nova (zanimanje voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova) čime se broj zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem povećava s 11 na 13.
     
    Proširuje se krug osoba s invaliditetom kojima se staž računa s povećanim trajanjem i za tu kategoriju osiguranika staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se i za razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu.
     
    Do 31. prosinca 2018. primjenjivao se Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem ('Narodne novine', broj 71/99,46/07 i 41/08 ), koji se počeo primjenjivati 16. srpnja 1999.i kojim su bila propisana radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i osiguranici invalidne osobe kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem.
     
    Staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem reguliran je i posebnim propisima i to:
    Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ('Narodne novine', broj 128/99, 16/01, 22/02, 41/08, 97/12 i 118/12)
    Zakonom o vatrogastvu ('Narodne novine', broj 106/99, 117/01, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10)
    Zakon o protuminskom djelovanju ('Narodne novine', broj 110/15)
    Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta ('Narodne novine', broj 76/09, 116/10, 57/11, 136/12, 148/13, 70/17)
    Zakon o carinskoj službi ('Narodne novine', broj 68/13, 30/14, 115/16)
    Pomorski zakonik ("Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15)
     

 

 


Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za ožujak 2019.
(u travnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1521259 Osiguranika - ukupno

1313349  Radnici kod pravnih osoba
103374  Radnici kod fizičkih osoba
60456  Obrtnici
19412  Poljoprivrednici
19526  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5055  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 16.05.2019.
broj prijava   3 701
broj odjava  1 430


opširnije

1241280 Korisnika mirovina - ukupno


505541  Korisnici starosnih mirovina
28481 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
82972 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
196774  Korisnici prijevremene mirovine
291 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
189304  Korisnici invalidskih mirovina
237917  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671781 Korisnici mirovina - žene (54,12%)
569499 Korisnici mirovina - muškarci (45,88%)

1:1,23 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.693,36  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za veljaču 2019. (6.369 kn) iznosi 57,99 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.115,71 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.337.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za ožujak 2019.
(u travnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

130279 korisnika doplatka za djecu za  256318 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,79 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 376,38 kn.



 ... arhiva