Invalidska mirovina i profesionalna rehabilitacija

  1.a INVALIDSKA MIROVINA

Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na invalidsku mirovinu moraju biti ispunjeni
sljedeći uvjeti:
- postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti
- uvjet staža.

Postojanje djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti

Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom  rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, i to iste ili slične razine obrazovanja.

Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

Smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja.

Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

Uzroci djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti mogu biti bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu ili profesionalna bolest.


Uvjet staža

Ako je djelomični ili potpuni  gubitak radne sposobnosti  nastao zbog bolesti i / ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu  navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Radni vijek računa se od 20. godine života, a odnosi se na broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Osiguraniku koji je nakon navršene 20. godine života završio preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij (viša stručna sprema stečena prema ranijim propisima), radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij (visoka stručna sprema stečena prema ranijim propisima) od navršene 26. godine života.

Razdoblje radnog vijeka skraćuje se za stvarno razdoblje koje je osiguranik:
- proveo na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka
- bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje.

IZNIMNO, za osiguranike kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastane prije navršene 30. odnosno 35. godine života blaži je uvjet staža ( navršena jedna odnosno dvije godine staža osiguranja).

Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža.

OSTVARIVANJE PRAVA

Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
U slučaju kada zahtjev za mirovinu podnese nezaposlena osoba, odnosno osoba koja nije u osiguranju, a djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti postojao je prije podnošenja zahtjeva, pravo na mirovinu pripada od dana nastanka invalidnosti ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Početak isplate se u pravilu ne poklapa s danom priznanja prava  na mirovinu i ovisi o tome je li osiguranik na dan s kojim je utvrđena invalidnost u osiguranju ili izvan osiguranja ili na bolovanju.

Korisniku prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad i korisniku prava na  invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti  koji je prouzročen bolešću prevodi se to pravo na starosnu mirovinu kada navrši dob propisanu za starosnu mirovinu (navršenih 65 godina života -muškarac, a navršenih 61godinu i tri mjeseca u 2015. godini, 61godinu i šest mjeseca u 2016. godini, 61godinu i devet mjeseca u 2017. godini - žena -uvjeti za starosnu mirovinu u prijelaznom razdoblju za žene) .
 
Ne prevode se u starosnu mirovinu invalidske mirovine ostvarene prema posebnom propisu, npr. invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

 


1.b PRIVREMENA INVALIDSKA MIROVINA

Invalid rada
koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za rad za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu (članak 57. ZOMO) pod sljedećim uvjetima:
- da je nezaposlenost  trajala najmanje pet godina nakon završetka rehabilitacije
- da je nezaposlenost  trajala do navršene 58. godine života
- da je bez odgađanja prihvaćena ponuda o radu, odnosno da nije odbijen ponuđeni posao od tijela nadležnog za zapošljavanje.

Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i invalid rada  koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi, ali je naknadno ostao bez posla.

Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti u vezi s ostvarivanjem prava na privremenu invalidsku mirovinu.


Osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom prema Zakonu o radu  (primjerice zaposlen na četiri sata ) ima pravo na starosnu, invalidsku i prijevremenu starosnu  mirovinu osim prijevremene starosne mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja, prijevremene starosne mirovine zbog stečaja i privremene invalidske mirovine. Za ispunjenje uvjeta staža, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom (članak 1. stavak 3. ZOMO u vezi s člankom 27. stavkom  3. ZOMO).

Osiguranik zaposlen s nepunim radnim vremenom prema Zakonu o radu  (primjerice zaposlen na četiri sata ) ima pravo na starosnu, invalidsku i prijevremenu starosnu  mirovinu osim starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine zbog stečaja i privremene invalidske mirovine. Za ispunjenje uvjeta staža, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom (članak 27. stavak 8. ZOMO ).
 


2. PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Profesionalna rehabilitacija je osposobljavanje invalida rada za rad radi očuvanja njegove preostale radne i opće sposobnosti, i to:
-  prekvalifikacijom – osposobljavanjem / školovanjem za poslove drukčije od onih koje je osiguranik obavljao ili
- dokvalifikacijom – dopunskim osposobljavanjem za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju:
- radnici i s njima prema posebnim propisima izjednačene osobe, obrtnici te osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (osiguranici iz članka 9. stavka 1., 10. i 12. te osigurane osobe iz 19. do 21. ZOMO) kod kojih je prije navršene 53. godine života nastalo smanjenje sposobnosti za rad uz preostalu radnu sposobnost
- ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu
- ako je smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža.
 
Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika provodi specijalizirana javna ustanova koja provodi profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom.
Na postupak provedbe profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osiguranika koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobljavaju za rad ili su se osposobili za rad na odgovarajući način primjenjuju se propisi kojima je uređena profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz članka 9. stavka 1., čl. 10. i 12., članka 19. stavka 1. t. 2. i 3. i stavka 2., čl. 20. i 21. ZOMO-a snosi i isplaćuje Hrvatski zavod  za mirovinsko osiguranje, a za osigurane osobe iz članka 19. stavka 1. točke 1. ZOMO-a (osobe osigurane u određenim okolnostima, npr. učenici za vrijeme prakse) troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod na teret državnog proračuna.

Invalidu rada radni odnos počinje mirovati s danom stupanja na profesionalnu rehabilitaciju, a do završetka profesionalne rehabilitacije ostvaruje staž osiguranja i naknadu plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju te je i osiguran po toj osnovi.

Pravo na naknadu plaće u vezi s pravom na profesionalnu rehabilitacijom osiguraniku  pripada:
- za vrijeme čekanja na profesionalnu rehabilitaciju
- za vrijeme trajanja profesionalne rehabilitacije
- za vrijeme čekanja zaposlenja nakon završene profesionalne rehabilitacije ali najduže 12 mjeseci,  odnosno 24 mjeseca,  ovisno o uzroku smanjenja radne sposobnosti, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja kojoj se i dalje redovito prijavljuje.


Napominjemo:
Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema ZOMO-u, postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti na zahtjev osiguranika i prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine), nakon završetka liječenja odnosno nakon završene zdravstvene rehabilitacije.
Zahtjev se podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a vještačenje obavljaju vještaci Jedinstvenog tijela vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (Zavod za vještačenje).

Cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priprema doktor medicine i zajedno je sa svojim mišljenjem dostavlja HZMO-u radi  ostvarivanja prava  na invalidsku mirovinu ili profesionalnu rehabilitaciju. U postupku koji prethodi donošenju rješenja o pravu HZMO  će od mjesno nadležne područne ustrojstvene jedinice, odnosno središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, pribaviti nalaz i mišljenje o osiguranikovoj radnoj sposobnosti, odnosno o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i na temelju pribavljenog nalaza i mišljenja donijeti odgovarajuće rješenje.

Osiguranik i korisnik invalidske mirovine kojem je utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti podliježe obveznom kontrolnom pregledu koji se mora obaviti najkasnije u roku 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

U postupku nadzora i kontrole također je moguć kontrolni pregled. Ako se korisnik prava ne odazove na kontrolni pregled na koji je uredno pozvan, a za to nema opravdani razlog (bolest, smrt člana obitelji, neodgodivo putovanje i drugi opravdan razlog), obustavlja se isplata mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon donošenja rješenja o obustavi isplate.

Korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji se zaposli, odnosno stekne svojstvo osiguranika prema ZOMO-u, isplata mirovine obustavlja se i obvezno podliježe kontrolnom pregledu. Ako se kod osiguranika utvrdi poboljšanje zdravstvenog stanja te da nema invalidnosti gubi pravo na invalidsku mirovinu.

Kontrolnom pregledu podliježe i korisnik prevedene invalidske mirovine  u starosnu mirovinu koji se zaposli, odnosno stekne svojstvo osiguranika prema ZOMO-u. Za vrijeme zaposlenja isplata mirovine se obustavlja i miruje. Ako se kod osiguranika utvrdi poboljšanje zdravstvenog stanja te da nema invalidnosti gubi pravo na invalidsku, odnosno prevedenu starosnu mirovinu.
 

Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2017.
(u studenom 2017.)

U Zavodu je bilo:

1496040 Osiguranika - ukupno

1283135  Radnici kod pravnih osoba
109604  Radnici kod fizičkih osoba
58160  Obrtnici
19533  Poljoprivrednici
20103  Samostalne profesionalne djelatnosti
105

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5400  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 23.11.2017.
broj prijava  1404
broj odjava  1374


opširnije

1232448 Korisnika mirovina - ukupno


504971 Korisnici starosnih mirovina
19145 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85287 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
185488 Korisnici prijevremene mirovine
211 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
197033 Korisnici invalidskih mirovina
240313 Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

668285 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
564163 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.524,47 kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2017. (5.958 kn) iznosi 59,16%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 2.298,69 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2017. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.197.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2017.
(u studenom 2017.)

U Zavodu je bilo 

152 189 korisnika doplatka za djecu za 287 683 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 373,96 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 383,53 kn.



 ... arhiva