HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Određivanje mirovine

 
ODREĐIVANJE MIROVINE
 

Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine, dodatak na mirovinu, određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju,  koji  iznosi 27,0%.


Osobni bodovi

Osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina.

Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.

Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika, s tim da se vrijednosni bodovi određuju za najmanje 21 godinu mirovinskog staža.

Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za određivanje obiteljske mirovine vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.


Vrijednosni bodovi

Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja podijeli s prosječnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, a za izračun uzimaju se u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava.
Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova. Stoga, ako je dan priznanja prava na mirovinu 31. prosinca ili neki raniji datum u toj godini, plaća ostvarena za tu godinu kao i otpremnina neće se uzeti za izračun visine mirovine.



PROSJEČNA GODIŠNJA PLAĆA U RH
 GODINA DENOMI-NIRANA SVOTA DO 1990. PROSJEČNA GOD. PLAĆA (NETO) PROSJEČNA GOD. PLAĆA (NETO) - USTAVNI SUD RH PROSJEČNA GOD. PLAĆA (BRUTO)
1970. 1,51      
1971. 1,88      
1972. 2,21      
1973. 2,50      
1974. 3,15      
1975. 3,89      
1976. 4,52      
1977. 5,37      
1978. 6,52      
1979. 7,89      
1980. 9,57      
1981. 13,00      
1982. 16,57      
1983. 20,78      
1984. 29,64      
1985. 52,07      
1986. 109,19      
1987. 224,12      
1988. 617,08      
1989. 9870,98      
1990.   57432,00    
1991.   96540,00    
1992.   400080,00    
1993.   6316260,00    
1994.   14964,00 19260,00  
1995.   21816,00 26376,00  
1996.   24396,00   38916,00
1997.   28512,00   44016,00
1998.   32172,00   49572,00
1999.   36660,00   54612,00
2000.   39912,00   58428,00
2001.   42492,00   60732,00
2002.   44640,00   64392,00
2003.   47280,00   67476,00
2004.    50076,00   71820,00
2005.   52512,00   74976,00
2006.   55236,00   79608,00
 2007.   58092,00   84564,00
2008.   62136,00    90528,00
2009.   63732,00   92532,00
2010.   64116,00   92148,00
2011.   65292.00   93552.00
2012.   65736.00   94500.00
2013.   66180,00   95268,00
2014.   66396,00   95436,00
 
 
Prosječni vrijednosni bodovi

Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju.


Polazni faktor

a) Vrijednost  polaznog faktora za invalidsku mirovinu,  privremenu invalidsku mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja iznosi 1,0


b) Polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu

Prijevremena starosna mirovina se smanjuje,
odnosno polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor  1,0 smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za:


  • s navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu,
  • s navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,32% po mjesecu,
  • s navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,30% po mjesecu,
  • s navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,25% po mjesecu,
  • s navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu,
  • s navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,10% po mjesecu,

Polazni faktor ovisi o mirovinskom stažu  i broju mjeseci ranijeg stjecanja te mirovine u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. Najveće je umanjenje 20,4%, a najmanje 6% i to za one koji ostvaruju prijevremenu mirovinu 5 godina prije dobi za starosnu mirovinu.
U prijelaznom  razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030., ženi, koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje mirovine iznosi:


u 2014. godini:
– s navršene do i 32 godine mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu
– s navršene 33 godine mirovinskog staža: 0,32% po mjesecu
– s navršene 34 godine mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu
– s navršenih 36 godina mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu
– s navršenih 37 godina mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu
– s navršenih 38 godina mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu
 
u 2015. godini:
– s navršene do i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu
– s navršene 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,32% po mjesecu
– s navršene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu
– s navršenih 36 godina i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu
– s navršenih 37 godina i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu
– s navršenih 38 godina i 3 mjeseca mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu
 
u 2016. godini:
– s navršene do i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu
– navršene 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,32% po mjesecu
– s navršene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu
– s navršenih 36 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu
– s navršenih 37 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu
– s navršenih 38 godina i 6 mjeseci mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu

 Za ostale godine iz navedenog razdoblja podaci će se naknadno ažurirati.

 

c) Polazni faktor za starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za  dugogodišnjeg osiguranika

tarosna mirovina povećava se, odnosno za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe pravo na  mirovinu nakon navršene 65. godine života i ima 35 godina mirovinskog staža polazni faktor 1,0 povećava se 0,15% za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina.
Za određivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji je umro nakon navršene 65. godine života i nije stekao mirovinu  vrijednost polaznog faktora utvrđuje se na jednak način.

Osiguraniku – ženi u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2029., koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje  35 godina mirovinskog staža, mirovina se povećava 0,15% za svaki mjesec koji je protekao od navršene starosne dobi  za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja (članak 180. ZOMO-a, npr. u 2014. godini računa se od 61 godine života, u 2015. godini računa se od navršene 61 godine i 3 mjeseca života, u 2016. godini računa se od navršene 61 godine i 6 mjeseca života ) do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina.

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika također se povećava 0,15% za svaki mjesec nakon navršene 60. godine života do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina. Jednaki uvjeti vrijede za muškarca i ženu.

Isti je polazni faktor i  za određivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji je u trenutku smrti ispunjavao uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika

Mirovinski faktor

Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.

a) Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

b) Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti za:
- invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8
- invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,5
- invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,6667.

 
c) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za četiri ili više članova obitelji).


 
 
NAJNIŽA MIROVINA
 

Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema  Zakonu o mirovinskom osiguranju, a mirovina određena na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina bez obzira na prihode korisnika mirovine.
Upravno vijeće Zavoda utvrđuje vrijednost najniže mirovine svake kalendarske godine od 1. siječnja i 1. srpnja.
Od 1. siječnja 2015. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža  iznosi 59,05 kn.

Visina najniže mirovine računa se tako da se svaka puna godina mirovinskog staža pomnoži s vrijednošću najniže mirovine u trenutku priznanja prava na mirovinu, uz primjenu odgovarajućeg polaznog faktora i mirovinskog faktora  te se može odrediti kao starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina,  invalidska  i obiteljska mirovina.

Najniža mirovina ne pripada osiguraniku, invalidu rada, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, odnosno korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.


 

 
NAJVIŠA MIROVINA

Prema Zakonu o najvišoj mirovini (Narodne novine, broj 162/98) određuje se najviša mirovina koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema ZOMO-u, a izračunava se na način da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, u isplati se određuje svota najviše mirovine.

Zakonom o dopunama Zakona o najvišoj mirovini (Narodne novine, broj 82/2001) za branitelje iz Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određena je posebna najviša mirovina. Najviša mirovina za navedene korisnike određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža. Zastupnici koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini.

Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora kojima je ovo prvi mandat obnašanja zastupničke dužnosti u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, i  limit je 3,8 vrijednosnih bodova.

 

 
 
USKLAĐIVANJE MIROVINA
 
Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod.
AVM koja se primjenjuje od 1. siječnja 2014. godine i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se AVM uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu i stope promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u R Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, tzv. „fiksna formula“ 50% : 50%).

Konačna stopa usklađivanja AVM-a koja se primjenjuje od 1. siječnja svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2015., određuje se u visini razlike između stope godišnjeg rasta mirovine („rotirajuća formula „ 70:30, 50:50 ili 30:70, ovisno što je povoljnije)  i stope usklađivanja mirovina utvrđene  šest mjeseci prije toga dana , tj. od 1. srpnja kalendarske godine( „fiksna formula“  50% : 50%).

Stopa godišnjeg rasta mirovina utvrđuje se prema promjenjivom omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u R Hrvatskoj u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi (70:30, 50:50 ili 30:70), ovisno što je povoljnije i to  tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to:

Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji od 45%, stopa usklađivanja AVM-a određuje se tako da se zbroji 30% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70% stope promjene prosječne plaće.

Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju navedenih stopa u rasponu od 45% do 55%, stopa usklađivanja AVM-a određuje se tako da se zbroji 50% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 50% stope promjene prosječne plaće.

Ako je udio stope promjene potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 55%, stopa usklađivanja AVM- a određuje se tako da se zbroji 70% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30% stope promjene prosječne plaće.

U slučaju kada je stopa usklađivanja jednaka ili manja od nule, mirovine se neće usklađivati. To znači da se u uvjetima kada padaju potrošačke cijene i / ili plaće u promatranom polugodištu mirovine neće usklađivati u odnosu na prethodno polugodište.

AVM utvrđuje Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije tri mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.
Za mirovine ili dio mirovine određene, odnosno ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima propisana je ista dinamika i stopa usklađivanja kao i za mirovine ostvarene prema općem propisu.
Odluku o usklađivanju donosi Vlada Republike Hrvatske, mirovine se usklađuju ako je realni rast bruto društvenog proizvoda prema podacima Državnog zavoda za statistiku u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od 3%.

 
 

 


Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za travanj 2015.
(u svibnju 2015.)

U Zavodu je bilo:

1423513 Osiguranika - ukupno

1204383 Radnici kod pravnih osoba
109461 Radnici kod fizičkih osoba
60015 Obrtnici
21362 Poljoprivrednici
21253 Samostalne profesionalne djelatnosti
230 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6809 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 03. 07. 2015.
3969  prijave
2803  odjave


opširnije

1223204 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za travanj 2015. (isplata u svibnju 2015.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u  (Zakon o mirovinskom osiguranju - N.N. 157/13) obustavljena je isplata mirovina za za 2433 korisnika (55 korisnika mirovina s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 2378 u inozemstvu).

507822 Korisnici starosnih mirovina
6697 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
86918 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
163941 Korisnici prijevremene mirovine
38 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
212225 Korisnici invalidskih mirovina
245563 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

664463 Korisnici mirovina - žene (54,32%)
558741 Korisnici mirovina - muškarci (45,68 %)
1:1,14 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.374,51 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za ožujak 2015. ( 5.723 kn) iznosi 58,96%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
70 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2015. godini iznosi 32 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2015. godini iznosi 2.140,18 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2015. godini iznosi 64 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 31. ožujka 2015. 


3.053.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za travanj 2015.
(u svibnju 2015.)

U Zavodu je bilo 

174 775  korisnika doplatka za djecu za 332 538 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 361,88 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 438,99 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 145.981.000 kn.

 ... arhiva