Primjena Zakona o doplatku za djecu

Novi Zakon o doplatku za djecu donesen je na sjednici Hrvatskoga sabora 19. listopada 2001. Zakon je objavljen u “Narodnim novinama”, broj 94/01. i primjenjuje se od 1. siječnja 2002.

Po zahtjevima zaprimljenim do 31.12.2001. rješava se prema Zakonu o doplatku za djecu (“Narodne novine”, br. 77/99., 145/99., 25/00., 41/00., 64/00. i 92/00. – skraćeno ZDD), koji je bio na snazi do 31.12.2001.

PRIKAZ SVIH PROMJENA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

U odnosu na stari Zakon o doplatku za djecu, novim Zakonom regulirane su sljedeće promjene:

1.       uvjet neprekidnog trajanja prebivališta korisnika promijenjen je sa 6 mjeseci na najmanje 3 godine

Korisnicima koji na dan 1.1.2002. nemaju uvjet prebivališta od 3 godine, a ostvarili su pravo na doplatak u prethodnoj godini na osnovi uvjeta prebivališta od 6 mjeseci, prestat će pravo prema odredbama novog Zakona.

2.       doplatak za djecu pripada za dijete do navršene 15. godine života, odnosno najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina

To znači da za djecu, koja su 15 godina navršila do 31.8.2001. (u šk. god. 2000./2001.), a pohađaju osnovnu školu, od 1.1.2002. prestaje pravo na doplatak.

3.       za dijete u srednjoj školi doplatak za djecu pripada najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života, odnosno za djecu s oštećenjem zdravlja do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života

Prema ovom uvjetu određeno je da se pravo više ne može ostvariti nakon 21. godine života. Od 1.1.2002. pravo prestaje za djecu u srednjoj školi stariju od 21 godine i za djecu studente, bez obzira na godine života.

4.       za dijete s težim oštećenjem zdravlja ograničeno je korištenje prava do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života

Ovaj uvjet primjenjuje se samo za korisnike koji pravo ostvaruju od 1.1.2002. - postojeći korisnici zadržavaju pravo bez ograničenja godina života do donošenja posebnih propisa o pravima osoba s invaliditetom.

5.       pravo prestaje za vrijeme školovanja djeteta u inozemstvu

Korisnicima doplatka od 1.1.2002. prestaje pravo na doplatak za djecu koja se školuju u inozemstvu.

6.       dohodovni cenzus više se ne određuje od prosječne neto plaće iz prethodne kalendarske godine, već od proračunske osnovice

Pojam – proračunska osnovica novost je u Zakonu o doplatku za djecu. Proračunska osnovica utvrđena je novim Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. (“Narodne novine”, broj 116/01.), u visini od 3.326,00 kn (kao i prošle godine).

Dohodovni cenzus iznosi 40% proračunske osnovice, što iznosi 1.330,40 kn. To znači da je uvjet dohodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na doplatak za djecu u 2002. ispunjen ako prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika ne prelazi 1.330,40 kn.

Korisnicima doplatka koji su pravo ostvarili u 2001. u kojoj je dohodovni cenzus iznosio 1.663,00 kn, od 1.1.2002. preračunat će se po službenoj dužnosti prema novom dohodovnom cenzusu, što znači da će korisnicima, koji su prema odredbama starog ZDD-a imali pravo na doplatak za djecu, ako im prosječni mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika ostvaren u 2000. prelazi 1.330,40 kn, prestati pravo na doplatak 31.12.2001.

7.       doplatak se određuje u jednakim svotama za svako dijete - nema više povećanja ukupne svote doplatka za treće i svako sljedeće dijete

Korisnicima doplatka, kojima je doplatak određen u 2001. u povećanoj svoti, od 1.1.2002. odredit će se po službenoj dužnosti nova ukupna svota doplatka i bez povećanja za treće i svako sljedeće dijete.

Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 20% od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini 9% od proračunske osnovice po djetetu (299,34 kn). Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 20% i 40% od proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini 5% od proračunske osnovice po djetetu (166,30 kn).

8.       promijenjena je definicija djeteta s jednim i bez oba roditelja, utvrđuju se novi uvjeti: nepoznato prebivalište, nesposobnost za samostalni život i rad i oduzeta poslovna sposobnost roditelja, a u vezi s tim promijenjen je postotak povećanja pripadajuće svote doplatka - za dijete s jednim roditeljem pripadajuća svota povećava se za 15%, a za dijete bez oba roditelja za 25%

Za dijete s oštećenjem zdravlja korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većem iznosu od pripadajuće svote doplatka, što znači da u odnosu na važeći Zakon za tu djecu nije došlo do promjene postotka povećanja pripadajuće svote doplatka.

9.       promijenjen je postotak pri određivanju svote za djecu s težim oštećenjem zdravlja - svota doplatka određuje se u visini 25% od proračunske osnovice i iznosi 831,50 kn

10.   nema više odredbe koja određuje svotu doplatka za djecu za koju se pravo određuje prema posebnim propisima - pravo po posebnom propisu ostvarivala su djeca hrvatskih branitelja prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“Narodne novine”, broj 108/96.)

Djeci hrvatskih branitelja, prema novom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (“Narodne novine”, broj 94/01.), pripada pravo na doplatak za djecu do 31.12.2001.

Od 1. siječnja 2002. pravo na doplatak hrvatski branitelji mogu ostvariti samo prema propisima Zakona o doplatku za djecu. To znači da se pravo na doplatak za djecu hrvatskih branitelja ostvaruje uz primjenu odredaba o određivanju dohodovnog cenzusa kućanstva.

S obzirom na navedeno, za rješavanje o nastavnom pravu na doplatak za djecu od 1.1.2002., hrvatski branitelji korisnici doplatka trebaju nadležnoj područnoj službi hitno dostaviti zahtjev i dokaze o ostvarenom dohotku svih članova kućanstva u 2000. i 2001. godini.

11.  pravo na doplatak pripada od dana podnošenja zahtjeva, a ne kao ranije za 3 mjeseca unatrag

Po novim zahtjevima za ostvarivanje prava podnesenim od 1.1.2002. za one koji do sada nisu korisnici doplatka za djecu ostvaruje se pravo na doplatak od dana podnesenog zahtjeva.


PODNOŠENJE ZAHTJEVA

Za postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Zahtjevi se podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje mjerodavnom prema mjestu prebivališta korisnika.

A) ZAHTJEVI ZA NASTAVNO UTVRĐIVANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU OD 1.3.2002.

Korisnici doplatka za djecu kojima je pravo na doplatak riješeno u 2001., i koji će i nakon 1.1.2002. zadržati pravo na doplatak prema novom Zakonu (nakon donošenja rješenja po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 37. Zakona o doplatku za djecu), zahtjev za nastavno određivanje prava na doplatak od 1.3.2002. trebaju dostaviti do 1. ožujka 2002.

UZ ZAHTJEV TREBA PRILOŽITI:

-      dokaze o ostvarenom dohotku svih članova kućanstva u 2001.

-      dokaze o nastalim promjenama u statusu korisnika i djece

-      dokaze o nastalim promjenama u broju i svojstvu članova kućanstva.

Posebno upozorenje:svima onima koji zahtjev za nastavno utvrđivanje prava na doplatak za djecu podnesu nakon 1.3.2002., pravo pripada od dana podnošenja zahtjeva, a ne kao do sada od 1.3.2002.

Molimo sve korisnike da zahtjev podnesu što ranije, ne čekajući kraj veljače 2002.

B) ZAHTJEVI ZA PRIZNANJE PRAVA NA DOPLATAK ZA DJECU (NOVI KORISNICI)

Zahtjevi se mogu podnositi na tiskanicama prilagođenim novom Zakonu o doplatku za djecu, u kojem se navode opći podaci o podnositelju zahtjeva, korisniku doplatka za djecu, djeci, članovima kućanstva i ostvarenom dohotku kućanstva.

Zahtjevi se podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta korisnika.

UZ ZAHTJEV ZA PRIZNANJE PRAVA NA DOPLATAK PODNOSE SE SLJEDEĆI DOKAZI:

Za podnositelja zahtjeva:

-      osobna iskaznica – preslika

-      rješenje centra za socijalnu skrb (o skrbništvu, o čuvanju i odgoju djeteta)

-      odobrenje za trajno nastanjenje (za stranca).

Za djecu za koju se traži doplatak:

-      dokaz o rođenju djeteta (izvadak iz matice rođenih, rodni list, potvrda o rođenju)

-      potvrda o redovitom školovanju za svu školsku djecu, osim za djecu s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja

-      dokaz (nalaz i mišljenje ili rješenje) centra za socijalnu skrb o postojanju oštećenja zdravlja djeteta

-      dokaz o smrti roditelja

-      dokaz o postojanju potpune i trajne nesposobnosti za samostalan život i rad roditelja

-      dokaz da je prebivalište roditelja nepoznato

-      rješenje o oduzimanju poslovne sposobnosti roditelja.

Za članove kućanstva:

-      osobna iskaznica za punoljetnog člana – preslika

-      dokaz o rođenju djeteta za maloljetnu djecu za koju se ne traži doplatak.

Za utvrđivanje dohodovnog cenzusa:

-      potvrdu ISPLATITELJA PRIHODA o ostvarenim prihodima podnositelja zahtjeva i svih članova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini (za dohodak od nesamostalnog rada, naknada zbog bolovanja, nezaposlenosti, porodnog dopusta, kao i za dohodak od samostalne djelatnosti o kojima Porezna uprava ne vodi evidenciju, tj. za dohodak od samostalne djelatnosti za koju ne postoji obveza porezne prijave)

-      potvrdu POREZNE UPRAVE za dohodak od samostalnog rada o kojima Porezna uprava vodi evidenciju (dohodak od obrta, od zakupnine i najamnine i dr.)

-      mirovinsku uputnicu ili presliku rješenja o mirovini za člana kućanstva.

Dokaze o prihodima ne podnosi podnositelj zahtjeva koji pravo ostvaruje za dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja. 

Odjel za odnose s javnošću




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 22.03.2018.
broj prijava  1733
broj odjava  1439


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva