Dubrovnik, 10. svibnja 2005. Savjetovanje vještaka HZMO-a

Tradicionalno godišnje savjetovanje ovlaštenih medicinskih vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje održano je u Dubrovniku, u hotelu Lero 9. i 10. svibnja 2005.

Savjetovanje je otvorio dr. sc. Ante Škember, pomoćnik ravnatelja Zavoda za Sektor provedbe, a u ime Dubravke Šuice, gradonačelnice grada Dubrovnika sudionicima savjetovanja dobrodošlicu je poželjela Dubravka Marinčić.
U uvodnom izlaganju dr. sc. Ante Škember utvrdio je da je zadaća ovog savjetovanja «razmotriti rezultate rada na poslovima medicinskog vještačenja u sustavu mirovinskog osiguranja tijekom 2004. godine i poteškoće koje su se pri tome javljale, da bi nas to usmjerilo prema uspješnijem radu u idućem razdoblju», te naglasio da «pri tome treba stalno imati na umu da od pravilnog medicinskog vještačenja, prije svega radne sposobnosti i invalidnosti osiguranika, i osobito hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ovisi zakonito i redovito ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju invalidnosti i tjelesnog oštećenja».


Na savjetovanju su razmotrena izvješće o radu za godinu 2004., Izvješće o radu Odjela medicinskog vještačenja prezentirala je dr. med Kata Brkić, načelnica Odjela, Izvješće o radu Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, prezentirala je predsjednica dr. Vinka Luetić – Herman i dr. med. Biserka Šarić. Dr. med. Tadija Tadić, načelnik Odjela komentirao je Izvješće o radu Odjela medicinskog vještačenja INZ vještaka, a Izvješće o radu Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prezentirao je prim. dr. Vlado Taborski, predsjednik Povjerenstva Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
Iz navedenih izvješća vidi se da se i u 2004. godini nastavlja trend povećavanja broja danih nalaza i mišljenja o invalidnosti; da se struktura ocjena invalidnosti u 2004. godini nije bitno promijenila u odnosu na 2003. godinu; da se donosi  zabrinjavajuće mali broj nalaza i mišljenja o preostaloj radnoj sposobnosti uz profesionalnu rehabilitaciju i da je taj broj  iz godine u godinu sve manji, što nije u skladu s intencijama Zakona o mirovinskom osiguranju i mirovinskom reformom; da su i dalje primjetne znatne razlike u strukturi pojedinih nalaza i mišljenja među vještacima u pojedinim područnim službama, kao i razlike u broju danih nalaza i mišljenja; da se kao i proteklih godina, 63,84 % od ukupnog broja nalaza i mišljenja o invalidnosti danih tijekom 2004. godine, odnosi na ocjene na temelju kojih se ne ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja (“neposredna opasnost od invalidnosti”, “nije završeno liječenje” i “invalidnost ne postoji”); da se Stručno povjerenstvo za reviziju potvrdilo kao tijelo koje daje određeno jamstvo za pravilnost nalaza i mišljenja o invalidnosti koje daju vještaci i viši vještaci i pridonosi ujednačavanju kriterija za ocjenjivanje invalidnosti.
S jednakom pozornošću kao i navedena izvješća sudionici savjetovanja pratili su izlaganje Nevena Spetića, predstojnika Ureda za poslove ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu koji je govorio o pravnim aspektima vještačenja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a posebice o provedbi Zakona o hrvatskim braniteljima, kao i osvrt na profesionalnu rehabilitaciju prof. Janje Pavić, članice tima za profesionalnu rehabilitaciju iz Područne službe u Zagrebu.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za siječanj 2019.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo:

1499928 Osiguranika - ukupno

1295071  Radnici kod pravnih osoba
101261  Radnici kod fizičkih osoba
59596  Obrtnici
19435  Poljoprivrednici
19399  Samostalne profesionalne djelatnosti
87

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5079  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 15.03.2018.
broj prijava  2510
broj odjava  2118


opširnije

1237870 Korisnika mirovina - ukupno


503955  Korisnici starosnih mirovina
27006 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83479 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
195050  Korisnici prijevremene mirovine
288 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
190086  Korisnici invalidskih mirovina
238006  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671167 Korisnici mirovina - žene (54,22%)
566703 Korisnici mirovina - muškarci (45,78%)

1:1,21 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.665,41  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2018. (6.262 kn) iznosi 58,53 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.231,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.332.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za siječanj 2018.
(u veljači 2019.)

U Zavodu je bilo 

161157 korisnika doplatka za djecu za  309026 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 378,92 kn.



 ... arhiva