HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada

Zagreb, 01.10.2009.

U Republici Hrvatskoj i svijetu danas se obilježava 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba,  koji je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba u Republici Hrvatskoj, u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i u suradnji s Općinom Velika iz Požeško-slavonske županije, održat će se 1. i 2. listopada 2009. Cilj obilježavanja je promocija izvaninstitucionalne skrbi o starijima, promocija suradnje i solidarnosti različitih dobnih skupina, promocija volonterstva vezano uz društvenu uključenost starijih, razmjena znanja i iskustava i prikaz rada i radova nastalih u Dnevnim boravcima Ministarstva, edukacija izvoditelja Programa međugeneracijske solidarnosti.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor uputila je danas čestitku svim starijim osobama u Republici Hrvatskoj povodom Međunarodnog dana starijih osoba.  U čestitci je zahvalila svim starijim osobama u svoje osobno ime i u ime Vlade Republike Hrvatske, na iskustvu i toplini koju nam pružaju, te naglasila kako će se učiniti sve kako bi im se uljepšali njihovi dani. Naglasila je kako Vlada Republike Hrvatske, provodeći programe dnevnih boravaka i pomoći u kući starijim osobama te brigom o umirovljeničkim domovima nastoji osigurati obiteljsko okružje osobama treće životne dobi.

Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić uputio je povodom ovoga dana iskrene čestitke svim starijim osobama i svim građanima Hrvatske te pozvao na  susrete korisnika  75 programa međugeneracijske solidarnosti iz cijele Hrvatske, volontera u programima, izvoditelja programa u Općinu Velika.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u svojem obraćanju javnosti, povodom 1. listopada podsjetio je da su se Ujedinjeni narodi u proteklom desetljeću trudili stvoriti društvo za sve generacije, te poticali međunarodnu obvezu promicanja načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koja su nastala zbog potrebe takvog društva koje bi naglašavalo društveno sudjelovanje, samoispunjenje, neovisnost, skrb i dostojanstvo za sve članove društva.

Uspoređujući podatke s onima iz Europske unije, kako je naglasio stalni predstavnik UNDP-a u RH Yuri Afanasiev, u Hrvatskoj je izrazito jaka međugeneracijska i obiteljska solidarnost i povezanost gdje se 18% starijih osoba može osloniti na pomoć obitelji, dok je ta brojka u zemljama Europske unije puno manja, i iznosi samo 5%.

U Madridu, u travnju 2002., na II. Svjetskoj skupštini posvećenoj starenju usvojena je Madridski akcijski međunarodni plan o starenju da bi se odgovorilo izazovima populacijskog starenja u 21. stoljeću, te da bi se promovira razvoj društva za sve generacije.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koju je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a  (rezoluciju 46/91 Ujedinjenih naroda). Svrha je ovih načela poboljšanje život ljudi u starijoj dobi.

Načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude

NEOVISNOST
Starijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:
- dostupnost prikladne hrane, vode, stanovanja, odjeće i zdravstvene skrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
- mogućnost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
- mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu;
- pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih vještina;
- život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama i promijenjenim sposobnostima;
- život u vlastitom domu što je duže moguće.

DRUŠTVENO SUDJELOVANJE
Stariji ljudi trebali bi:
- ostati sastavni dio društva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utječe na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vještina s mlađim generacijama;
- tražiti i stvoriti mogućnost za rad na korist svojoj društvenoj zajednici i za dragovoljno uključivanje u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima;
- organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.

SKRB
Stariji ljudi bi trebali:
- imati koristi od svoje obitelji i zaštite i skrbi koju im pruža zajednica u skladu s društvenim stavom i kulturalnim vrednotama društva u kojem žive;
- imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
- imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
- moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
- moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.

SAMOISPUNJENJE
Stariji ljudi bi trebali:
- imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
- imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.

DOSTOJANSTVO
Stariji ljudi bi trebali:
- moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
- biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status, kao i da će biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.




Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za lipanj 2019.
(u srpnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1593583 Osiguranika - ukupno

1361072  Radnici kod pravnih osoba
122193  Radnici kod fizičkih osoba
66933  Obrtnici
19268  Poljoprivrednici
19314  Samostalne profesionalne djelatnosti
88

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4715  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 16.08.2019.
broj prijava  1 233
broj odjava  1 865


opširnije

1240428 Korisnika mirovina - ukupno


505204  Korisnici starosnih mirovina
29791 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85482 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
197328  Korisnici prijevremene mirovine
296 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
185074  Korisnici invalidskih mirovina 1
237253  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18) te primjena članka 36. i članka 202. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670131 Korisnici mirovina - žene (54,02%)
570297 Korisnici mirovina - muškarci (45,98%)

1:1,28 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.708,72  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za svibanj 2019. (6.476 kn) iznosi 57,27 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.547,23 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.366.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za lipanj 2019.
(u srpnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

151802 korisnika doplatka za djecu za  297261 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,71 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 383,44 kn.



 ... arhiva