Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada

Zagreb, 01.10.2009.

U Republici Hrvatskoj i svijetu danas se obilježava 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba,  koji je proglasila Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.
Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba u Republici Hrvatskoj, u organizaciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i u suradnji s Općinom Velika iz Požeško-slavonske županije, održat će se 1. i 2. listopada 2009. Cilj obilježavanja je promocija izvaninstitucionalne skrbi o starijima, promocija suradnje i solidarnosti različitih dobnih skupina, promocija volonterstva vezano uz društvenu uključenost starijih, razmjena znanja i iskustava i prikaz rada i radova nastalih u Dnevnim boravcima Ministarstva, edukacija izvoditelja Programa međugeneracijske solidarnosti.

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor uputila je danas čestitku svim starijim osobama u Republici Hrvatskoj povodom Međunarodnog dana starijih osoba.  U čestitci je zahvalila svim starijim osobama u svoje osobno ime i u ime Vlade Republike Hrvatske, na iskustvu i toplini koju nam pružaju, te naglasila kako će se učiniti sve kako bi im se uljepšali njihovi dani. Naglasila je kako Vlada Republike Hrvatske, provodeći programe dnevnih boravaka i pomoći u kući starijim osobama te brigom o umirovljeničkim domovima nastoji osigurati obiteljsko okružje osobama treće životne dobi.

Ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić uputio je povodom ovoga dana iskrene čestitke svim starijim osobama i svim građanima Hrvatske te pozvao na  susrete korisnika  75 programa međugeneracijske solidarnosti iz cijele Hrvatske, volontera u programima, izvoditelja programa u Općinu Velika.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u svojem obraćanju javnosti, povodom 1. listopada podsjetio je da su se Ujedinjeni narodi u proteklom desetljeću trudili stvoriti društvo za sve generacije, te poticali međunarodnu obvezu promicanja načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koja su nastala zbog potrebe takvog društva koje bi naglašavalo društveno sudjelovanje, samoispunjenje, neovisnost, skrb i dostojanstvo za sve članove društva.

Uspoređujući podatke s onima iz Europske unije, kako je naglasio stalni predstavnik UNDP-a u RH Yuri Afanasiev, u Hrvatskoj je izrazito jaka međugeneracijska i obiteljska solidarnost i povezanost gdje se 18% starijih osoba može osloniti na pomoć obitelji, dok je ta brojka u zemljama Europske unije puno manja, i iznosi samo 5%.

U Madridu, u travnju 2002., na II. Svjetskoj skupštini posvećenoj starenju usvojena je Madridski akcijski međunarodni plan o starenju da bi se odgovorilo izazovima populacijskog starenja u 21. stoljeću, te da bi se promovira razvoj društva za sve generacije.

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koju je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a  (rezoluciju 46/91 Ujedinjenih naroda). Svrha je ovih načela poboljšanje život ljudi u starijoj dobi.

Načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude

NEOVISNOST
Starijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:
- dostupnost prikladne hrane, vode, stanovanja, odjeće i zdravstvene skrbi kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
- mogućnost rada ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
- mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu;
- pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih vještina;
- život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama i promijenjenim sposobnostima;
- život u vlastitom domu što je duže moguće.

DRUŠTVENO SUDJELOVANJE
Stariji ljudi trebali bi:
- ostati sastavni dio društva, aktivno sudjelovati u tvorbi i provedbi politike koja izravno utječe na njihovo blagostanje, kao i podijeliti svoja znanja i vještina s mlađim generacijama;
- tražiti i stvoriti mogućnost za rad na korist svojoj društvenoj zajednici i za dragovoljno uključivanje u aktivnosti koje su primjerene njihovim interesima i sposobnostima;
- organizirati pokrete ili udruge starijih ljudi.

SKRB
Stariji ljudi bi trebali:
- imati koristi od svoje obitelji i zaštite i skrbi koju im pruža zajednica u skladu s društvenim stavom i kulturalnim vrednotama društva u kojem žive;
- imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
- imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
- moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
- moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.

SAMOISPUNJENJE
Stariji ljudi bi trebali:
- imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
- imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.

DOSTOJANSTVO
Stariji ljudi bi trebali:
- moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
- biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status, kao i da će biti cijenjeni bez obzira na svoj gospodarski doprinos.




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za travanj 2019.
(u svibnju 2019.)

U Zavodu je bilo:

1545525 Osiguranika - ukupno

1330698  Radnici kod pravnih osoba
108755  Radnici kod fizičkih osoba
62318  Obrtnici
19345  Poljoprivrednici
19526  Samostalne profesionalne djelatnosti
85

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4867  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 14.06.2019.
broj prijava   2 272
broj odjava  3 899


opširnije

1240948 Korisnika mirovina - ukupno


505378  Korisnici starosnih mirovina
28960 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
82772 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
196932  Korisnici prijevremene mirovine
292 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
188858  Korisnici invalidskih mirovina
237756  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671135 Korisnici mirovina - žene (54,08%)
569813 Korisnici mirovina - muškarci (45,92%)

1:1,25 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.704,57  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za ožujak 2019. (6.464 kn) iznosi 57,31 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.439,85 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.457.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za travanj 2019.
(u svibnju 2019.)

U Zavodu je bilo 

142074 korisnika doplatka za djecu za  279221 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 365,78 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 395,72 kn.



 ... arhiva