Rad i korištenje mirovine

 

1. PITANJE:
Korisnik sam starosne mirovine, koja nije dovoljna za potrebe mog domaćinstva.  Pružila mi se prilika za dodatnom zaradom, pa me zanima mogu li raditi, a da pri tome ne izgubim pravo na mirovinu?
ODGOVOR:

Vi kao korisnik starosne mirovine možete raditi do polovice punog radnog vremena (članak 99. ZOMO),dakle primati mirovinu i plaću za radi odnos do pola radnog vremena. Za ove korisnike uređena je mogućnost ponovnog određivanja mirovine, nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja (uz uvjete iz stavka 3.). Nova starosna mirovina odredit će se prema ukupnom mirovinskom stažu ostvarenom prije i nakon umirovljenja, s time da se nova starosna mirovina određuje uz primjenu polaznog faktora prema kojem je bila određena prijašnja starosna mirovina (članak 100. stavak 3. i 4.).
Daje vam se mogućnost rada prema ugovoru o radu i ugovoru o djelu, obavljati kućnu radinost i dopunsko zanimanje te raditi sezonski u poljoprivredi. Rad na ugovor o djelu daje mogućnost obavljanja određenih poslova bez stupanja u radni odnos, mirovina vam se isplaćuje i dalje, ali mora biti riječi o poslovima koji nisu stalni, već se sastoje od jednokratnog izvršenja fizičkog ili intelektualnog rada do određenog roka i obično ne u radnom prostoru poslodavca. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali moraju plaćati doprinose od ostvarenih prihoda.
 

.

2. PITANJE:
U invalidskoj sam mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Mogu li izgubiti pravo na mirovinu, ako nastavim raditi druge poslove kako bi poboljšao svoju financijsku situaciju?
ODGOVOR:
Kod zaposlenja ili obavljanja djelatnosti korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ne obustavlja se isplata mirovine, ali mu se za vrijeme zaposlenja ta invalidska mirovina (koja je priznata zbog smanjene radne sposobnosti) ponovno određuje u novoj visini (50% od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad), pripadajućoj za zaposlene korisnike te mirovine. Znači, ako se korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposli ili ostane u radnom odnosu, činjenica zaposlenja djeluje samo na visinu mirovine, a ne na obustavu isplate mirovine.


3. PITANJE:
Ostvarila sam pravo na obiteljsku mirovinu, koju sam primala godinu dana.  U međuvremenu sam se zaposlila na određeno vrijeme i ta mirovina mi se prestala isplaćivati. Kada ću ponovo moći primati mirovinu?
ODGOVOR:
Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka radnog odnosa, odnosno zaposlenja.
Korisnicima obiteljske mirovine se za vrijeme zaposlenja obustavlja isplata te mirovine. Članu obitelji koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska se mirovina isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
 

 




Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Službenik za zaštitu podataka

e-mail:
01/ 4595-064
01/ 4595-293
adresa:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Središnja služba
A. Mihanovića 3
10000 Zagreb
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo:

1528590 Osiguranika - ukupno

1315447  Radnici kod pravnih osoba
108494  Radnici kod fizičkih osoba
60485  Obrtnici
19441  Poljoprivrednici
19647  Samostalne profesionalne djelatnosti
83

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4993  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 18.12.2018.
broj prijava  1819
broj odjava  1917


opširnije

1235084 Korisnika mirovina - ukupno


504194  Korisnici starosnih mirovina
25050 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
84035 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
192217  Korisnici prijevremene mirovine
269 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
191456  Korisnici invalidskih mirovina
237863  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

669468 Korisnici mirovina - žene (54,20%)
565616 Korisnici mirovina - muškarci (45,80%)

1:1,24 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.655,49  kn, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2018. (6.195 kn) iznosi 59,01 %.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 31 godinu.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 2.387,63 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2018. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.323.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2018.
(u studenome 2018.)

U Zavodu je bilo 

155183 korisnika doplatka za djecu za  297081 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 366,82 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 393,99 kn.



 ... arhiva