Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (od 1. siječnja 2014.)

  1. Koji su uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu?
  2. Koliko iznosi umanjenje kod prijevremene starosne mirovine?
  3. Je li povoljnije otići u prijevremenu starosnu mirovinu sukladno odredba starog ZOMO-a ili novog, odnosno 31. prosinca 2013. ili 1. siječnja 2014.?
  4. Može li korisnik mirovine raditi i primati mirovinu?
  5. Koje su novine kod obiteljske mirovine?
  6. Što je to smanjena radna sposobnost?
  7. Što je djelomičan gubitak radne sposobnosti?
  8. Što je potpuni gubitak radne sposobnosti?
  9. Tko je invalid rada?
  10. Kada postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti?
  11. Što je profesionalna rehabilitacija?
  12. Tko može i koji su uvjeti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju?
  13. Tko provodi profesionalnu rehabilitaciju?
  14. Kakvu naknadu imaju invalidi rada tokom profesionalne rehabilitacije?
  15. Tko može ostvariti pravo na privremenu invalidsku mirovinu?
  16. Koja je novina vezana za korisnike prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti?
  17. Treba li korisnik mirovine( i koje) otići na kontrolni pregled?
  18. Što je to razdvajanje mirovina?
  19. Koja je razlika kod osnovne mirovine, određene prema starom ZOMO-u i sada prema novom?
  20. Kome se mirovina neće odrediti mirovina kao osnovna, odnosno kao mirovina iz oba dva stupa?
  21. Koje novine donosi novi ZOMO za mirovine pripadnika bivše JNA?



 1. Koji su uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu?
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik ima s navršenih 35 godina mirovinskog staža i
  • u  2031. godini – 60 godina i 3 mjeseca života,
  • u  2032. godini – 60 godina i 6 mjeseci života,
  • u  2033. godini – 60 godina i 9 mjeseci života,
  • u  2034. godini – 61 godina,
  • u  2035. godini – 61 godina i 3 mjeseca života,
  • u  2036. godini – 61 godina i 6 mjeseci života,
  • u  2037. godini – 61 godina i 9 mjeseci života.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 62 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja.( bez penalizacije).
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje(bez penalizacije).
Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu iz ovoga članka podnosi se od dana ispunjenja  prvih uvjeta.
Iznimno, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši:
  • u 2014. godini - 56 godina života i 31 godinu mirovinskog staža,
  • u 2015. godini - 56 godina i 3 mjeseca života i 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staža,
  • u 2016. godini - 56 godina i 6 mjeseci života i 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2017. godini - 56 godina i 9 mjeseci života i 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2018. godini - 57 godina života i 32 godine mirovinskog staža,
  • u 2019. godini - 57 godina i 3 mjeseca života i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
  • u 2020. godini - 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2021. godini - 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2022. godini - 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža,
  • u 2023. godini - 58 godina i 3 mjeseca života i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
  • u 2024. godini - 58 godina i 6 mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2025. godini - 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2026. godini - 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža,
  • u 2027. godini - 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža,
  • u 2028. godini - 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža,
  • u 2029. godini - 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.
 
2.Koliko iznosi umanjenje kod prijevremene starosne mirovine?
- za muškarce
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to za:
  • s  navršenih 35 godina mirovinskog staža - za 0,34% po mjesecu,
  • s  navršenih 36 godina mirovinskog staža - za 0,32% po mjesecu,
  • s  navršenih 37 godina mirovinskog staža - za 0,30% po mjesecu,
  • s  navršenih 38 godina mirovinskog staža - za 0,25% po mjesecu,
  • s  navršenih 39 godina mirovinskog staža - za 0,15% po mjesecu,
  • s  navršenih 40 godina mirovinskog staža - za 0,10% po mjesecu,
  • s navršenih 41 godinu mirovinskog staža: bez penalizacije
- za žene:
U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2030. godine ženi koja stječe pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za određivanje te mirovine iznosi:
u 2014. godini:
  • s navršene do i 32 godine mirovinskog staža: 0,34% po mjesecu,
  • s  navršene 33 godine mirovinskog staža 0,32% po mjesecu,
  • s navršene  34 godine mirovinskog staža: 0,30% po mjesecu,
  • s navršenih 36 godina mirovinskog staža: 0,25% po mjesecu,
  • s navršenih 37 godina mirovinskog staža: 0,15% po mjesecu,
  • s navršenih 38 godina mirovinskog staža: 0,10% po mjesecu,
  • s navršenih 41 godinu mirovinskog staža: bez penalizacije
Dakle, želi se s manjom penalizacijom potaknuti osiguranike da što duže ostanu u svijetu rada.
 
3. Je li povoljnije otići u prijevremenu starosnu mirovinu sukladno odredba starog ZOMO-a ili novog, odnosno 31. prosinca 2013. ili 1. siječnja 2014.?
Odgovor na ovo pitanje je individualnog karaktera, jer ovisi o plaći koju je osiguranik ostvario u 2013.( možda ruši ili povećava prosječan vrijednosni bod), nalazi li se osiguranik u II stupu( budući da se novim ZOMO-m predviđa drugačiji izračun osnovne mirovine), međutim ono što je vidljivo kod polaznog faktora( uspoređujući stari i novi ZOMO) je da osiguranik s više godina mirovinskog staža ima manje umanjenje istog ( za žene s 38 ili više mirovinskog staža, odnosno muškarci s 39 ili više mirovinskog staža).

PROMJENE U IZRAČUNU POLAZNOG  FAKTORA PREMA ZOMO 2014.
(ODNOS POSTOTAKA UMANJENJA POLAZNOG FAKTORA STARI I NOVI ZOMO)
 
Mirovinski staž % smanjenja polaznog faktora za 1 mjesec  čl. 78. st.2 stari  ZOMO % smanjenja polaznog faktora za 1 mjesec  čl. 85. st.2. ZOMO 2014 razlika stari  u odnosu na novi ZOMO
S navršenih 35 0,34% 0,34% 0%
S navršenih 36 0,34% 0,32% +0,02%
S navršenih 37 0,29% 0,30% -0,01%
S navršenih 38 0,24% 0,25% -0,01%
S navršenih 39 0,19% 0,15% +0,04%
S navršenih 40 0,15% 0,10% +0,05%
 
 
Žene u prijelaznom razdoblju - 2014.

Mirovinski staž % smanjenja polaznog faktora stari  ZOMO % smanjenja polaznog faktora čl. 183. ZOMO 2014 razlika stari  u odnosu na novi ZOMO
S navršenih 32 0,34% 0,34% 0%
S navršenih 33 0,29% 0,32% -0,02%
S navršenih 34 0,24% 0,30% -0,06%
S navršenih 35 0,19% 0,30% -0,11%
S navršenih 36 0,15% 0,25% -0,10%
S navršenih 37 0,15% 0,15% 0%
S navršenih 38 0,15% 0,10% +0,05%
 

4.Može li korisnik mirovine raditi i primati mirovinu?
Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, mirovina se ne obustavlja:
  • korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu  i neposredno nakon ostvarene mirovine nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu,
  • korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
  • korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju,
  • korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja,  
  • korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. Zakona).
 
5.Koje su novine kod obiteljske mirovine?
Povoljniji uvjeti korištenja prava na obiteljsku mirovinu propisani su za djecu-osobe s invaliditetom. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom omogućava se uključivanje u svijet rada i osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti prema tome Zakonu, koji stvara preduvjete za utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje tih osoba, među kojima su i djeca s invaliditetom (teškoćama u razvoju).
Djeca s invaliditetom koja se osposobe i rade prema navedenom Zakonu često nisu u mogućnosti ostvariti vlastitu mirovinu, a zbog rada odnosno obavljanja djelatnosti ne bi mogli kontinuirano primati obiteljsku mirovinu, pa se propisuje kao iznimka da ta djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja.
Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti isplata obiteljske mirovine im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja.
Također se predlaže da niti dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnosti  isplata mirovine obustavlja. U slučaju kada dijete odradi radni vijek i stekne uvjete za svoju mirovinu omogućen je izbor između obiteljske i svoje mirovine.
 
6.Što je to smanjena radna sposobnost?
Smanjena radna sposobnost postoji kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom osiguranju nije više sposoban raditi na poslovima svojeg zanimanja niti 3,5 sati dnevno. U slučaju kada se utvrdi smanjena radna sposobnost „ za više od polovice“ prema zdravom radniku iste spreme, ocjenjuje se da li kod osiguranika postoji preostala radna sposobnost, odnosno može li se s obzirom na starosnu dob( mlađi od 53 godine života),zdravstveno stanje te naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za druge poslove s punim radnim vremenom.

7. Što je djelomičan gubitak radne sposobnosti?
Kada kod osiguranika ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, za one osiguranike koji s obzirom na svoju starosnu dob( mlađi od 53 godine života), zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost, mogu raditi „ na prilagođenim poslovima“ u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnosti i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnosti, jer mogu raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju dosadašnjim poslovima.

8. Što je potpuni gubitak radne sposobnosti?
Trajni gubitak sposobnosti za svaki rad i kod kojega nema preostale sposobnosti.

9.Tko je invalid rada?
Osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.

10. Kada postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti?
Kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, toliko da je prijeko potrebno radi sprječavanja nastanka smanjenja radne sposobnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnosti na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje.
Kada se donese takva ocjena poslodavac je u skladu s propisima o radu dužan radnika rasporediti na druge poslove primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnosti.
 
11.  Što je profesionalna rehabilitacija?
Skup aktivnosti, odnosno praktično stjecanje i primjena znanja, vještina i navika kojima je cilj osposobljavanje invalida rada za rad.
Profesionalna rehabilitacija obuhvaća postupke prekvalifikacije( osposobljavanje i školovanje za drugačije poslove) ili dokvalifikacije( dopunsko osposobljavanje za obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti).
 
12. Tko može i koji su uvjeti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju?
Ostvarivanje prava o dobi osiguranika (pravo mogu ostvariti osiguranici mlađi od 53 godine života, jer s obzirom da smanjenje radne sposobnosti prema statističkim pokazateljima nastaje najčešće nakon 51 godine života, a radni vijek se produljuje, ovom normom se određuje produljenje starosne dobi do koje se može steći pravo na profesionalnu rehabilitaciju kao pravo iz mirovinskog osiguranja do 53 godine života), te mirovinskom stažu ostvarenom do dana nastanka  smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. Osiguranici kod kojih je uzrok smanjene radne sposobnosti, odnosno preostale radne sposobnosti ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvaruju neovisno o mirovinskom stažu.
 
13.  Tko provodi profesionalnu rehabilitaciju?
Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato pravo prema ZOMO, provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.
Invalidi rada mogu se osposobljavati za poslove za koje se traži isti ili niži stupanj stručne spreme u odnosu na posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, budući da osposobljavanje za rad na drugome poslu ima za svrhu očuvanje radne sposobnosti u okviru naobrazbe osiguranika prije nastanka smanjenja radne sposobnosti. Kao iznimka, omogućeno je osposobljavanje za rad na drugom poslu za koji se traži viši stupanj stručne spreme u odnosu na stručnu spremu koja se tražila za posao na kojemu je osiguranik radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.
Cilj ove odredbe je motiviranje osiguranika za korištenje prava na profesionalnu rehabilitaciju i proširivanje kruga poslova na koje se može zaposliti nakon provedene rehabilitacije te poticanje interesa poslodavaca na zapošljavanje rehabilitiranih invalida rada.
 
14.  Kakvu naknadu imaju invalidi rada tokom profesionalne rehabilitacije?
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
 
Za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
 
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža.
 
Invalid rada ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih je privremeno spriječen za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.
 
15.  Tko može ostvariti pravo na privremenu invalidsku mirovinu?
Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.
Invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbio ponuđeni posao. Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti .
Privremena invalidska mirovina  ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije .
Privremena invalidska mirovina ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje, nakon završene rehabilitacije .
 
16.  Koja je novina vezana za korisnike prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti?
Korisnicima navedenog prava ispunjenjem uvjeta za starosnu mirovinu, prevest će se to pravo na starosnu mirovinu.
 
17.  Treba li korisnik mirovine( i koje) otići na kontrolni pregled?
Ova odredba obvezuje ovlaštenog vještaka, odnosno tijelo vještačenja i ovlaštenog višeg vještaka Zavoda da u roku od 3 godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, utvrdi kontrolni pregled osiguranika, što se obvezno navodi i u rješenju o priznanju prava. Svrha kontrolnog pregleda je provjera zdravstvene i radne sposobnosti osiguranika, a podliježu mu svi korisnici invalidske mirovine i naknade zbog tjelesnog oštećenja. Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled. U slučaju osiguranika kod kojega je smanjenje radne sposobnosti, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, može se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu.
Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i Centar za medicinsko vještačenje Zavoda u postupku nadzora i kontrole mogu obavljati kontrolni pregled po službenoj dužnosti za prava utvrđena na temelju smanjene radne sposobnosti ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti članova obitelji tijekom korištenja tih prava, a o tome donosi nalaz i mišljenje. U slučaju kada se korisnik ne odazove na kontrolni pregled a za to nema opravdane razloge (bolest, smrt člana obitelji, neodgodivo putovanje i drugi opravdan razlog), obustavlja se isplata mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja, s time da se isplata mirovine ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.
 
18. Što je to razdvajanje mirovina?
Starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina i obiteljska mirovina koja se ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima ili se određuje na povoljniji način od načina određivanja mirovine, a u cijelosti ili dijelu se određuje na temelju staža osiguranja iz čl. 25 Zakona( staž za koji su plaćeni doprinosi), razdvaja se na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja.
Dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu utvrđuje se tako da se svota mirovine određena prema ukupnom mirovinskom stažu umanji za dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona.
Dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona izračunava se tako da se cijela mirovina podijeli s ukupnim mirovinskim stažem i tako dobivena vrijednost mirovine po godini mirovinskog staža pomnoži s faktorom preračuna iz stavka 4. članka 80,( ovisno o kategoriji) i s ukupnim stažem osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona, i preračunava u osobne bodove primjenom aktualne vrijednosti mirovine iz  članka 88. stavka 1. ovoga Zakona.
Na mirovine pripadnika bivše JNA, preuzete sukcesijom bivše SFRJ, čije je korištenje osigurano na temelju općeg propisa koji je bio na snazi do stupanja na snagu  ovog Zakona, mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje se ostvaruju na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini i mirovine bivših službenika u saveznim tijelima bivše SFRJ preuzetih člankom 38. Zakona o mirovinskom osiguranju ne primjenjuju se ovako razdvajanje mirovina.
 
19.  Koja je razlika kod osnovne mirovine, određene prema starom ZOMO-u i sada prema novom?
Prema starom ZOMO-u osnovna mirovina određena je u visini:
- 0,25% prosječne bruto plaće svih zaposlenih u R.H. u prethodnoj godini na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
- 25% AVM za osobne bodove ostvarene nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje
Po novom ZOMO-u osobni bodovi za osnovnu mirovinu određuju se tako da se osobni bodovi određeni na temelju mirovinskog staža navršenog od početka osiguranja u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
Faktor osnovne mirovine određuje se 1. siječnja svake godine u visini prosjeka udjela stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti propisane za osiguranike osigurane u oba obvezna mirovinska osiguranja u ukupnoj stopi doprinosa za mirovinsko osiguranje u razdoblju od 1. siječnja 2002. godine do tekuće godine.
Novi način određivanja osnovne mirovine dovesti će do povećanje razine mirovina iz oba stupa.
 
20.  Kome se mirovina neće odrediti kao osnovna, odnosno kao mirovina iz oba dva stupa?
- Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određuje se invalidska mirovina kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
- Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
- Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
 
21.  Koje novine donosi novi ZOMO za mirovine pripadnika bivše JNA?
Uređuje se način ponovnog određivanja mirovine pripadnicima bivše JNA koji su se u Republici Hrvatskoj zaposlili i stekli svojstvo osiguranika te na osnovi toga ostvarili pravo na mirovinu. Za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice tim osiguranicima prema važećim propisima uračunat je mirovinski staž, ali nisu uzimane plaće ostvarene u bivšoj JNA. Zbog te činjenice kao i načina određivanja mirovine na temelju plaća ostvarenih od 1970. godine do godine koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, mirovine tih osiguranika su nepovoljnije u odnosu na mirovine pripadnika bivše JNA koje su ostvarene u vojnoj zajednici, a Hrvatska ih je preuzela i redovito ih isplaćuje. Stoga se propisuje da se pripadnicima bivše JNA kojima je priznato pravo na mirovinu od 1. siječnja 1992. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske i kojima je u ukupan mirovinski staž uračunat i staž osiguranja navršen do 8. listopada 1991. prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 53/91) ponovo odredi mirovina na način da se za razdoblja toga staža osiguranja uračuna plaća ostvarena u bivšoj JNA u iznosu od 63,22%. 
S obzirom na činjenicu da prema preuzetom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 73/91) i Pravilniku o osobnim dohocima i drugim uvećanim primanjima aktivnih vojnih lica i vojnika po ugovoru na određeno vrijeme (Službeni list, broj 15/90) plaću čine osobni dohodak i posebni dodaci (osobni dohodak po činu odnosno klasi, osobni dohodak prema položaju, osobni dohodak po osnovi minulog rada, armijski dodatak), te da je bolovanje isplaćivano u ukupnom iznosu mjesečnog dohotka, predlaže se da se u obračun za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice uzmu plaće ostvarene u bivšoj JNA u visini 63,22%. Propisuje se da se mirovina ponovo odredi na zahtjev korisnika od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, te da se ne primjenjuje ako je osoba na temelju staža osiguranja navršenog u bivšoj JNA ostvarila pravo na mirovinu izvan hrvatskoga mirovinskog osiguranja.



Online usluge

info telefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za listopad 2014.
(u studenom 2014.)

U Zavodu je bilo:

1421053 Osiguranika - ukupno

1198968 Radnici kod pravnih osoba
110445 Radnici kod fizičkih osoba
61061 Obrtnici
22255 Poljoprivrednici
21236 Samostalne profesionalne djelatnosti
229 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
6859 Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 26. 11. 2014.
1569  prijave
1444  odjave


opširnije

1221767 Korisnika mirovina - ukupno*
Napomena:
* Od obrade mirovina za listopad 2014. (isplata u studenom 2014.) zbog nedostavljenog OIB-a HZMO-u (Uredba o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju - N.N. 112/13) obustavljena je isplata mirovina za za 3317 korisnika mirovina (88korisnika s prebivalištem u RH i 3229 u inozemstvu). 

509828 Korisnici starosnih mirovina
158243 Korisnici prijevremenih mirovina
4147 Korisnici prijevremenih mirovina čl. 35.i čl. 36. ZOMO
303572 Korisnici invalidskih mirovina
245977 Korisnici obiteljskih mirovina


opširnije

663982 Korisnici mirovina - žene (54,35%)
557785 Korisnici mirovina - muškarci (45,65%)
1:1,16 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

3.369,35 kn iznosi prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za rujan 2014. (5.442 kn) iznosi 61,91%.

30 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

* Prosječan mirovinski staž korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 33 godine.
* Prosječna ukupna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 2.327,32 kn.
* Prosječna dob korisnika ukupnih starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2014. godini iznosi 63 godine.
* Podaci su tromjesečni - stanje 30. rujna 2014.


3.040.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za listopad 2014.
(u studenom 2014.)

U Zavodu je bilo 

199788  korisnika doplatka za djecu za 371111 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 354,64 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( sa razlikama za prethodne mjesece) iznosi 362,14  kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 134.400.000 kn.

 ... arhiva