Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (od 1. siječnja 2019.)

 1.Koji su uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu?
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ostvaruje osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
 
Zahtjev za prijevremenu starosnu mirovinu iz ovoga članka podnosi se od dana ispunjenja  prvih uvjeta.
Osiguranici - žene u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2026. pravo na starosnu mirovinu mogu ostvariti prema prijelaznim odredbama.
 
  • U 2019. godini – 57 godina i 4 mjeseci života i 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža
  • U 2020. godini – 57 godina i 8 mjeseci života i 32 godine i 8 mjeseca mirovinskog staža
  • U 2021. godini  - 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža
  • U 2022. godini – 58 godina i 4 mjeseci života i 33 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža
  • U 2023. godini – 58 godina i 8 mjeseci života i 33 godine i 8 mjeseci mirovinskog staža
  • U 2024. godini – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža
  • U 2025. godini – 59 godina i 4 mjeseci života i 34 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža
  • U 2026. godini – 59 godina i 8 mjeseci života i 34 godine i 8 mjeseci mirovinskog staža
  • U 2027. godini – 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža
 
Od 1. siječnja 2028. postupno se povećava dobna granica za žene i muškarce za po četiri mjeseca, te se pravo može ostvariti s navršenih 35 godina mirovinskog staža i u
  • u  2028. godini – 60 godina i 4 mjeseca života,
  • u  2029. godini – 60 godina i 8 mjeseci života,
  • u  2030. godini – 61 godina
  • u  2031. godini – 61 godina i 4 mjeseca života
  • u  2032. godini – 61 godina i 8 mjeseca života,
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2033. mogu ostvariti osiguranici (žene i muškarci) kada navrše 62 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema uvjetima iz članka 34. ovoga Zakona ima osiguranik koji je nakon prestanka osiguranja prouzročenog stečajem, neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu proveo u neprekidnom trajanju najmanje 2 godine kao nezaposlena osoba prijavljena službi nadležnoj za zapošljavanje (bez umanjenja).
 
2.Koliko iznosi umanjenje kod prijevremene starosne mirovine?


Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se na način da se polazni faktor smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, za 0,3% jednako za sve osiguranike i bez obzira na duljinu mirovinskog staža.
 
3. . Može li mi se na temelju tog staža ponovno odrediti mirovina
Korisnik sam prijevremene starosne mirovine od 25. listopada 2017. priznate prema ZOMO-u s navršene 64 godine života i 37 godina mirovinskog staža. U razdoblju od priznanja prava na mirovinu ostvarujem i drugi dohodak
ODGOVOR
Kao korisniku  prijevremene starosne mirovine počevši od  1. siječnja 2019. može vam se odrediti mirovina ali pod uvjetom da su doprinosi u cijelosti plaćeni.
Od 1. siječnja 2019.  propisana je mogućnost da se i korisniku prijevremene starosne, starosne  ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika može odrediti nova mirovina pod uvjetima koji moraju biti kumulativno ispunjeni, tj.  je da je ostvarena  najmanje jedna godina staža osiguranja, da su u cijelosti uplaćeni doprinosi po osnovi drugog dohotka i da su ispunjeni  zakonom propisani  uvjeti  za mirovinu.   Starosna mirovina se u razdoblju od 1. siječnja 2019. do  31. prosinca 2027. ostvaruje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. 
Stoga bez obzira što kao korisnik mirovine niste zasnovali radni odnos može vam se pod navedenim uvjetima ponovno odrediti mirovina i na temelju ostvarenog drugog dohotka.
 
4.Može li korisnik mirovine raditi i primati mirovinu?

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na mirovinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, mirovina se ne obustavlja:
korisniku starosne mirovine koji je neposredno nakon ostvarene mirovine nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu,
korisniku mirovne koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
korisniku starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju,
korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja,
korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. Zakona),
korisniku invalidske mirovne zbog profesionalne nesposobnosti ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje,
korisniku starosne mirovine ostvaren prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
korisniku starosne mirovine ostvaren prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom, mirovina se isplaćuje umanjena
 
5.Koje su novine kod obiteljske mirovine?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. siječnja 2019. propisano je da se status djeteta osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnošću utvrđenog prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja dokazuje  pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela o pravu na osposobljavanje za rad ili rješenjem o pravu na posebne programe odgoja i obrazovanja prema posebnim propisima.
Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom omogućava se uključivanje u svijet rada i osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti prema tome Zakonu, koji stvara preduvjete za utvrđivanje statusa osobe s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje tih osoba, među kojima su i djeca s invaliditetom (teškoćama u razvoju).
Djeca s invaliditetom koja se osposobe i rade prema navedenom Zakonu često nisu u mogućnosti ostvariti vlastitu mirovinu, a zbog rada odnosno obavljanja djelatnosti ne bi mogli kontinuirano primati obiteljsku mirovinu, pa se propisuje kao iznimka da ta djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja neovisno o činjenici uzdržavanja.
Za vrijeme trajanja radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti isplata obiteljske mirovine im se obustavlja, a nakon prestanka zaposlenja se ponovo uspostavlja.
Također se predlaže da niti dijete koje je pravo na obiteljsku mirovinu steklo po osnovi potpunog gubitka radne sposobnosti ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost ne gubi pravo na obiteljsku mirovinu, ali se i u tom slučaju za vrijeme rada odnosno obavljanja djelatnosti isplata mirovine obustavlja. U slučaju kada dijete odradi radni vijek i stekne uvjete za svoju mirovinu omogućen je izbor između obiteljske i svoje mirovine.
Pravo na obiteljsku mirovinu koju je dijete ostvarilo po biološkim roditeljima prestaje s danom posvojenja djeteta, određenog pravomoćnim rješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb kojim je zasnovano posvojenje djeteta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.


6.Što je to smanjena radna sposobnost?

Smanjena radna sposobnost postoji kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom osiguranju nije više sposoban raditi na poslovima svojeg zanimanja niti 3,5 sati dnevno. U slučaju kada se utvrdi smanjena radna sposobnost „ za više od polovice“ prema zdravom radniku iste spreme, ocjenjuje se da li kod osiguranika postoji preostala radna sposobnost, odnosno može li se s obzirom na starosnu dob( mlađi od 55 godine života),zdravstveno stanje te naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za druge poslove s punim radnim vremenom.


7. Što je djelomičan gubitak radne sposobnosti?

Kada kod osiguranika ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti, za one osiguranike koji s obzirom na svoju starosnu dob (mlađi od 55 godine života), zdravstveno stanje, naobrazbu i sposobnost, mogu raditi „ na prilagođenim poslovima“ u odnosu na poslove koje su radili do smanjenja radne sposobnosti i za koje se ocjenjuje promjena u preostaloj radnoj sposobnosti, jer mogu raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju dosadašnjim poslovima.


8. Što je potpuni gubitak radne sposobnosti?

Trajni gubitak sposobnosti za svaki rad bez preostale radne sposobnosti.

9.Tko je invalid rada?

Osiguranik koji je na osnovi smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
 
10. Kada postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti?

Kada pri obavljanju određenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zaštite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utječu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, toliko da je prijeko potrebno radi sprječavanja nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj razini obrazovanja na kojemu može raditi s radnim naporom koji ne pogoršava njegovo zdravstveno stanje.
Kada se donese takva ocjena poslodavac je u skladu s propisima o radu dužan radnika rasporediti na druge poslove primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnosti.
 
11. Što je profesionalna rehabilitacija?
 
Profesionalna rehabilitacija je skup mjera i aktivnosti prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koje se provode radi osposobljavanja invalida rada za rad uz očuvanje njegove preostale radne sposobnosti.
 

12. Tko može i koji su uvjeti za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju?
 
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju obvezno stječe osiguranik ili osigurana osoba (radnik koji je u radnom odnosu, obrtnik i osiguranik koji obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost) kod kojeg nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 55. godine života, uz uvjet mirovinskog staža ostvarenog do dana nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost. Osiguranici kod kojih je uzrok smanjene radne sposobnosti uz  preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, pravo na profesionalnu rehabilitaciju ostvaruju neovisno o mirovinskom stažu .
 

13. Tko provodi profesionalnu rehabilitaciju?

Profesionalnu rehabilitaciju osiguranika kojemu je priznato pravo prema ZOMO, provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju.
Invalidi rada mogu se osposobljavati za poslove za koje se traži isti ili niži stupanj stručne spreme u odnosu na posao na kojemu je radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, budući da osposobljavanje za rad na drugome poslu ima za svrhu očuvanje radne sposobnosti u okviru naobrazbe osiguranika prije nastanka smanjenja radne sposobnosti. Kao iznimka, omogućeno je osposobljavanje za rad na drugom poslu za koji se traži viši stupanj stručne spreme u odnosu na stručnu spremu koja se tražila za posao na kojemu je osiguranik radio prije nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.
Cilj ove odredbe je motiviranje osiguranika za korištenje prava na profesionalnu rehabilitaciju i proširivanje kruga poslova na koje se može zaposliti nakon provedene rehabilitacije te poticanje interesa poslodavaca na zapošljavanje rehabilitiranih invalida rada.

14. Kakvu naknadu imaju invalidi rada tokom profesionalne rehabilitacije?
 
Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti, ima od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

Za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za 40 godina mirovinskog staža.
 
Od 1. siječnja 2019. za vrijeme profesionalne rehabilitacije invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pripada naknada plaće najmanje u visini najnižeg mjesečnog iznosa bruto plaće koja radniku pripada za rad u punom radnom vremenu, određenog propisom kojim se određuje visina minimalne plaće, neovisno o uzroku nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost.
 
Invalid rada ima pravo na naknadu plaće zbog profesionalne rehabilitacije i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih je privremeno spriječen za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad.
 
 
15. Tko može ostvariti pravo na privremenu invalidsku mirovinu?

Invalid rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon završene rehabilitacije je dugotrajno ostao nezaposlen, ako mu nije osiguran odgovarajući posao za koji se rehabilitacijom osposobio, ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina nakon završetka rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života.
Invalid rada koji je završio profesionalnu rehabilitaciju i koji je nakon završene rehabilitacije nastavio raditi pa naknadno ostao nezaposlen ima pravo na privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je u neprekidnom trajanju od najmanje pet godina nakon završetka profesionalne rehabilitacije bio nezaposlen i da je nezaposlenost trajala do navršene 58. godine života ako je na poziv nadležne službe za zapošljavanje bez odgađanja prihvatio ponudu o radu, odnosno ako nije odbio ponuđeni posao. Razdoblje povremenog rada u ukupnom trajanju od šest mjeseci ne smatra se prekidom nezaposlenosti .Privremena invalidska mirovina ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda izvan rada ili bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje nakon završene rehabilitacije.
Privremena invalidska mirovina ako je uzrok smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ozljeda na radu ili profesionalna bolest, određuje se u visini naknade plaće zbog profesionalne rehabilitacije koja je bila određena ili bi bila određena za vrijeme čekanja na zaposlenje, nakon završene rehabilitacije .


16. Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
 
Korisnicima navedenog prava ispunjenjem uvjeta za starosnu mirovinu, prevest će se to pravo na starosnu mirovinu.


17. Treba li korisnik mirovine ( i koje) otići na kontrolni pregled?

Nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom se u slučaju utvrđivanja smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti obvezno utvrđuje da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od tri godine od dana utvrđene smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, ali ne kasnije od šest mjeseci prije navršene dobi za starosnu mirovinu. Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled i rok u kojem će se on obaviti, ali ne kasnije od šest mjeseci prije navršene dobi za starosnu mirovinu. Svrha kontrolnog pregleda je provjera zdravstvene i radne sposobnosti osiguranika, a podliježu mu svi korisnici invalidske mirovine, što se obvezno navodi i u rješenju o priznanju prava.
 
Korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili zbog opće nesposobnosti za rad koji stekne svojstvo osiguranika, kao i korisnik kojemu je to pravo prevedeno na starosnu mirovinu (osim osiguranika koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta i osiguranika koji ostvaruju drugi dohodak), podliježu obaveznom kontrolnom pregledu.  
 
U slučaju osiguranika kod kojega je smanjenje radne sposobnosti, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti utvrđen na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, može se odrediti da navedeni korisnik ne podliježe kontrolnom pregledu.
U slučaju kada se korisnik ne odazove na kontrolni pregled a za to nema opravdane razloge (bolest, smrt člana obitelji, neodgodivo putovanje i drugi opravdan razlog), obustavlja se isplata mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja, s time da se isplata mirovine ponovno uspostavlja prvog dana idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljen kontrolni pregled a najviše za dvanaest mjeseci unatrag.
Isplata mirovine, odnosno novčanog primanja iz mirovinskog osiguranja također se obustavlja ako se korisnik ne odazove na izvanredni kontrolni pregled koji po službenoj dužnosti u postupku  nadzora i kontrole obavlja ministarstvo nadležno za mirovinski sustav za prava utvrđena na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika.

18. Što je to razdvajanje mirovina?

Starosna mirovina, prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina i obiteljska mirovina koja se ostvaruje prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima ili se određuje na povoljniji način od načina određivanja mirovine, a u cijelosti ili dijelu se određuje na temelju staža osiguranja iz čl. 25 Zakona( staž za koji su plaćeni doprinosi), razdvaja se na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju staža osiguranja.
Dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu utvrđuje se tako da se svota mirovine određena prema ukupnom mirovinskom stažu umanji za dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona.
Dio mirovine za staž osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona izračunava se tako da se cijela mirovina podijeli s ukupnim mirovinskim stažem i tako dobivena vrijednost mirovine po godini mirovinskog staža pomnoži s faktorom preračuna iz stavka 4. članka 80,( ovisno o kategoriji) i s ukupnim stažem osiguranja iz članka 25. ovoga Zakona, i preračunava u osobne bodove primjenom aktualne vrijednosti mirovine iz članka 88. stavka 1. ovoga Zakona.
Na mirovine pripadnika bivše JNA, preuzete sukcesijom bivše SFRJ, čije je korištenje osigurano na temelju općeg propisa koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona, mirovine pripadnika Hrvatskog vijeća obrane koje se ostvaruju na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini i mirovine bivših službenika u saveznim tijelima bivše SFRJ preuzetih člankom 38. Zakona o mirovinskom osiguranju ne primjenjuju se ovako razdvajanje mirovina.


Od 1. siječnja 2017. brisana je odredba o razdvajanju mirovine, te se  više ne primjenjuje.
 
19. Osnovna mirovina i izbor mirovine

Prema Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. siječnja 2019. osiguranici koji su obvezno osigurani u I. i II. stupu, kao i osiguranici koji su u dobi između 40 i 50 godina dobrovoljno izabrali II. stup imaju pravo u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (osobno potpisanom izjavom Središnjem uredu osiguranika) izabrati u kojem će sustavu obaveznog mirovinskog osiguranja ostvariti mirovinu.
 
Ako se osiguranik koji je ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. opredijeli za ostvarivanje prava na mirovinu i iz II. stupa, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se tako da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do 31. prosinca 2001. određuje kao da je bio osiguran samo u I. stupu ( uz dodatak od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. prosinca 2001.), a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od toga dana do umirovljenja određuje se kao osnovna mirovina (uz dodatak određen u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu).
 
Ako osiguranik izabere ostanak u II. stupu tada  se uz priznanje prava na osnovnu mirovinu određuje i mirovina iz II. stupa prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva.
Ako se osiguranik koji nije ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. opredijeli i za ostvarivanja prava na mirovinu iz II. stupa, starosna i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se kao osnovna mirovina ( uz dodatak koje se određuje u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu).
Ako osiguranik istupi iz II. stupa starosnu ili prijevremenu mirovinu ostvaruje isključivo iz I. stupa s dodatkom na mirovinu od 27%, uz prijenos sredstava s osobnog računa individualne kapitalizirane štednje u I. stup odnosno u državni proračun.
Korisnici koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupu) ostvaruju mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu, ostvaruju pravo na dodatak na mirovinu sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o dodatku na mirovine (Narodne novine, broj 115/18).
Korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojima je u I. stupu određena osnovna mirovina priznata od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018., određuje se dodatak na osnovnu mirovinu počevši od 1. siječnja 2019., ako je mirovina u isplati, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
 
Korisnici osnovne mirovine koju su ostvarili do 31. prosinca 2018., a imali su utvrđen staž osiguranja s povećanim trajanjem te mirovinu i iz II. stupa, mogu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili osigurani samo u I. stupu. Izuzetak su korisnici obiteljske mirovine kojima je mirovina određena kao osnovna mirovina, a sredstva s osobnog računa umrlog osiguranika su naslijeđena.
 
 
20. Kome se mirovina neće odrediti kao osnovna, odnosno kao mirovina iz oba stupa?

- Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojeg je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određuje se invalidska mirovina kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti
- Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
- Član obveznog mirovinskog fonda kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad s pravom na invalidsku mirovinu prema posebnom propisu, ili kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u ili posebnom propisu ili koji stekne pravo na privremenu invalidsku mirovinu, ostvaruje pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana obveznog mirovinskog fonda do ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
- Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
-Od 1. siječnja 2019. prilikom podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je istup iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II stupa) i osiguranicima koji su obvezno bili osigurani u oba mirovinska stupa  ( na dan 1.1.2002.  su bili mlađi od 40 godina ).  Ako izaberu istup iz II. stupa,  mirovina će im se odrediti kao da su bili osigurani samo u I. stupu, s dodatkom od 27%,  uz prijenos sredstava s osobnog računa individualne kapitalizirane štednje u I. stup odnosno u državni proračun.
 
21. Na koji način se određuju mirovine pripadnika bivše JNA?
Uređuje se način ponovnog određivanja mirovine pripadnicima bivše JNA koji su se u Republici Hrvatskoj zaposlili i stekli svojstvo osiguranika te na osnovi toga ostvarili pravo na mirovinu. Za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice tim osiguranicima prema važećim propisima uračunat je mirovinski staž, ali nisu uzimane plaće ostvarene u bivšoj JNA. Zbog te činjenice kao i načina određivanja mirovine na temelju plaća ostvarenih od 1970. godine do godine koja prethodi godini stjecanja prava na mirovinu, mirovine tih osiguranika su nepovoljnije u odnosu na mirovine pripadnika bivše JNA koje su ostvarene u vojnoj zajednici, a Hrvatska ih je preuzela i redovito ih isplaćuje. Stoga se propisuje da se pripadnicima bivše JNA kojima je priznato pravo na mirovinu od 1. siječnja 1992. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske i kojima je u ukupan mirovinski staž uračunat i staž osiguranja navršen do 8. listopada 1991. prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 53/91) ponovo odredi mirovina na način da se za razdoblja toga staža osiguranja uračuna plaća ostvarena u bivšoj JNA u iznosu od 63,22%.
S obzirom na činjenicu da prema preuzetom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 73/91) i Pravilniku o osobnim dohocima i drugim uvećanim primanjima aktivnih vojnih lica i vojnika po ugovoru na određeno vrijeme (Službeni list, broj 15/90) plaću čine osobni dohodak i posebni dodaci (osobni dohodak po činu odnosno klasi, osobni dohodak prema položaju, osobni dohodak po osnovi minulog rada, armijski dodatak), te da je bolovanje isplaćivano u ukupnom iznosu mjesečnog dohotka, predlaže se da se u obračun za određivanje visine mirovine, odnosno utvrđivanje mirovinske osnovice uzmu plaće ostvarene u bivšoj JNA u visini 63,22%. Propisuje se da se mirovina ponovo odredi na zahtjev korisnika od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, te da se ne primjenjuje ako je osoba na temelju staža osiguranja navršenog u bivšoj JNA ostvarila pravo na mirovinu izvan hrvatskoga mirovinskog osiguranja.



Online usluge

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za veljaču 2019.
(u ožujku 2019.)

U Zavodu je bilo:

1507243 Osiguranika - ukupno

1301847  Radnici kod pravnih osoba
101725  Radnici kod fizičkih osoba
59812  Obrtnici
19350  Poljoprivrednici
19321  Samostalne profesionalne djelatnosti
85

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
5103  Produženo osiguranje

Broj prijava i odjava
na dan 17.04.2018.
broj prijava  3 370
broj odjava  1 910


opširnije

1239963 Korisnika mirovina - ukupno


504923  Korisnici starosnih mirovina
27883 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
83253 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske
196112  Korisnici prijevremene mirovine
289 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
189606  Korisnici invalidskih mirovina
237897  Korisnici obiteljskih mirovina

opširnije

671732 Korisnici mirovina - žene (54,17%)
568231 Korisnici mirovina - muškarci (45,83%)

1:1,22 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.663,22  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za siječanj 2019. (6.400 kn) iznosi 57,24 %.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
71 godina je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 30 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 2.169,29 kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019. godini iznosi 64 godine.


opširnije

3.337.000.000 kn iznosi procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja

Doplatak za djecu
za veljaču 2019.
(u ožujku 2019.)

U Zavodu je bilo 

162968 korisnika doplatka za djecu za  312653 djece.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 364,99 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 372,52 kn.



 ... arhiva