Poslovanje HZMO-a za vrijeme epidemije COVID-19
Preskočite na glavni sadržaj
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

Mirovine

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji pod uvjetima određenim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (u nastavku teksta: ZOHBDR) mogu ostvariti sljedeća prava iz mirovinskog osiguranja:
 
  • pravo na starosnu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu
  • pravo na invalidsku mirovinu
  • prava na temelju preostale radne sposobnosti
  • pravo na obiteljsku mirovinu
  • pravo na najnižu mirovinu
  • pravo na staž osiguranja ili poseban staž. 
 
Status hrvatskog branitelja dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
 

Starosna mirovina

 
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan ZOMO-om ako ZOHBDR-om pojedino pitanje nije uređeno drugačije.
 
ZOHBDR propisuje uvjete sniženja dobne granice hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora tako da se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, propisana ZOMO-om, snižava:
  • za četiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci
  • za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci.

Prijevremena starosna mirovina 

Uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu hrvatski branitelj, pripadnik borbenog sektora ostvaruje prema odredbama ZOMO-a, ali se polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika za 0,2 % po mjesecu.
Korisnicima prijevremene starosne mirovne ostvarene u razdoblju do 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOHBDR-a (31. kolovoza 2021). koja je određena primjenom polaznog faktora sukladno članku 26. stavku 3. ZOHBDR-a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti ponovno odrediti prijevremenu starosnu mirovinu bez donošenja rješenja ako je to za kosnika povoljnije.
 

Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika

 
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruju prema ZOMO-u, ali im se vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koje im se računa kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju, uračunava kao staž osiguranja za uvjete staža osiguranja propisane za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (60 godina života i 41 godinu staža osiguranja).
 
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pripadnicima borbenog sektora, koji ostvare pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.

 

Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad  i invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti

 
Pravo na invalidsku mirovinu ima hrvatski branitelj iz Domovinskog rata s trajno utvrđenim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom  logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
 
Hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolešću, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomično bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti.
 
Za dio invalidnosti koji nije u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske mora biti ispunjen uvjet pokrivenosti jedne trećine radnog vijeka mirovinskim stažem.
 
Svota mirovine HRVI iz Domovinskog rata izračunava se tako da se utvrđeni osobni bod pomnoži s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i s mirovinskim stažem.

Korisnici invalidske mirovine, ako je uzrok u cijelosti ili djelomično u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ne podliježu kontrolnom pregledu zbog zaposlenja.


Osobni bod

Osobni bod izračunava se tako da se prosječni vrijednosni bod pomnoži s polaznim faktorom i mirovinskim stažem od 40 godina te se, kao i za policijske službenike i djelatne vojne osobe, povećava za 45%.
 
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Povećanje osobnog boda iznosi od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do najviše 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se na postotak predviđen za broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu dodaje 10%.
 
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (nezaposleni), korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, koji su pravo ostvarili prema ZOHBDR-u ili ZOMO-u, prevodi se to pravo po službenoj dužnosti na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob za stjecanje prava na starosnu mirovinu predviđenu ZOMO-om, ali uz smanjenje dobne granice prema  ZOHBDR-u. Prevedena mirovina ne može biti niža od najniže mirovine, uz uvjet od  najmanje 100 dana provedenih u borbenom sektoru.

Zaposlenim korisnicima invalidske mirovine, mirovina se prevodi na starosnu mirovinu u jednakoj svoti od prvog dana nakon mjeseca u kojem im je prestalo osiguranje nakon dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu. 
 

Profesionalna rehabilitacija

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe hrvatski branitelj kod kojega nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, koje je prouzročeno okolnostima koje su u vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, prije navršene 55. godine života.

Hrvatski branitelj koji  je ostvario pravo na profesionalnu rehabilitaciju  ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti najduže  24 mjeseca nakon završene profesionalne rehabilitacije, uz uvjet  da se u roku od 30 dana prijavio HZZ-u radi zapošljavanja i da se redovito prijavljuje nadležnom tijelu prema propisima o zapošljavanju.
Hrvatski branitelj gubi pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.

 

Rad uz mirovinu

Korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine​

Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima starosne mirovine, i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine, koji  su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremenu starosnu mirovinu prema ZOHBDR-u ili prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a, mirovina se ne obustavlja niti smanjuje:
  • ako su nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu ili
  • ako se tijekom korištenja prava na mirovinu zaposle do polovice punog radnog vremena.
Od 31. kolovoza 2021. omogućeno je ponovno određivanje mirovine korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine ako po osnovi zaposlenja nakon umirovljenja navrše staž osiguranja od najmanje jednu godinu i uvjete za novu mirovinu. 


Korisnici invalidske mirovine
 
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad) kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dakle zbog uzroka u vezi s obranom suvereniteta Republike Hrvatske, ostvarene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji  ili prijašnjim zakonima o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, ako se zaposli na manje od 3,5 sati dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja i ne podliježu kontrolnom pregledu, i to ni sa stupanjem u zaposlenje, a ni nakon razdoblja zaposlenja. Nakon prestanka zaposlenja staž osiguranja nakon umirovljenja ne uračunava se u mirovinski staž niti im se nakon prestanka zaposlenja mirovina ponovno određuje.
Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog okolnosti propisanih ZOHBDR-om, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, mirovina se ne obustavlja, već za određuje primjenom mirovinskog faktora 0,6667. Ove mogućnosti rada uz mirovinu odnose se i na hrvatske branitelje koji su pravo ostvarili prema ranije važećim propisima o pravima hrvatskih branitelja.
 
 

Obiteljska mirovina

 
Obiteljsku mirovinu prema ZOHBDR-u mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi uže obitelji umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja  stječu pravo na obiteljsku mirovinu na temelju izvršnog rješenja o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja.
 

Pravo na obiteljsku mirovinu stječu:
  

Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata:

- bračni/izvanbračni drug kada navrši 40 godina života, a roditelji kada navrše 50 godina
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci od dana završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života.
 
Članovi uže obitelji umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata, korisnika  prava na doplatak za pomoć i njegu druge osobe do smrti, koji je umro zbog bolesti ili ozljede izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske:
 
- bračni/izvanbračni drug kada navrši 40 godina života
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci od dana završetka ili prekida redovitog školovanja, odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života. 

Članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata: 
 
-bračni/izvanbračni drug kada navrši 50 godina života uz uvjet navršenih 40 godina života u trenutku smrti hrvatskog branitelja odnosno HRVI-a iz Domovinskog rata
- djeca za vrijeme redovitog školovanja do navršene 26. godine života, a nakon završetka ili prekida redovitog školovanja, ako su nezaposlena ili nisu na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, produžuje im se to pravo u trajanju od najduže 12 mjeseci, odnosno najkasnije od dana kada navrše 26 godina života. 
 
Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji primaju mjesečnu naknadu u iznosu obiteljske mirovine, nakon identifikacije ili pravomoćnosti rješenja o proglašenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim ostvaruju obiteljsku mirovinu u iznosu koji ne može biti manji od zadnje ostvarene mjesečne naknade u iznosu obiteljske mirovine.

Obiteljska mirovina određuje se primjenom mirovinskog faktora propisanog ZOHBDR-om.
 

Najniža mirovina  


Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i član obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu iza umrlog hrvatskog branitelja, koji ima priznato sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora od najmanje 100 dana, može ostvariti najnižu mirovinu ako je mirovina prema navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim plaćama za vrijeme radnog vijeka  niža od najniže mirovine.

Osnovica za određivanje najniže mirovine prema ZOHBDR-u iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku te iznosi 2558,25 kn i povećava se za broj dana sudjelovanja u borbenom sektoru, i to za 0,015% od utvrđene proračunske osnovice, odnosno za 0,4989 kn za svaki dan sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru. Proračunska osnovica  određena je propisom kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna Republike Hrvatske. 

Pravo na najnižu mirovinu ima i hrvatski branitelj koji je najmanje 100 dana proveo kao pripadnik borbenog sektora i navršio je uvjete životne dobi za starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a ne ispunjava uvjete mirovinskog staža za starosnu mirovinu, ili je korisnik obiteljske mirovine prema ZOMO.
Korisnicima najniže braniteljske mirovine za vrijeme zaposlenja ne pripada najniža mirovina, nego mirovina određena prema stažu i plaći. Nakon prestanka zaposlenja može se ponovno odrediti odnosno uspostaviti najniža mirovina ako je povoljnija.  Navedeno se ne odnosi na korisnike obiteljske mirovine umjesto koje je određena najniža braniteljska mirovina koji i tijekom zaposlenja do polovice punog radnog vremena zadržavaju isplatu najniže braniteljske mirovine.


Smanjenje mirovina hrvatskih branitelja

Od 1. srpnja 2010., prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, smanjuju se mirovine branitelja za 10%, osim mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kn. Odlukom Vlade RH prestalo se primjenjivati smanjenje mirovina koje je bilo propisano člankom 3.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju koje se primjenjivalo od 1. siječnja 2014.
 
Smanjenju mirovina ne podliježu:

  • mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna

  • mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100%.


Više: Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

 
Podijelite povratne informacije
Uspješno ste ispunili anketu. Hvala Vam!
Molimo Vas ispunite sva polja.
Jeste li pronašli informacije koje ste tražili?
Kako biste ocijenili web stranicu?
1
2
3
4
5
Vaš komentar
Podijelite sa nama svoje mišljenje o ovoj stranici i pomozite nam da je poboljšamo. Ne ostavljajte osobne podatke.
Spremi