Kako se određuje mirovina?
Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine dodatak na mirovinu.
Dodatak se utvrđuje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i određuje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27%, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27%.
Pravo na dodatak nemaju: korisnici obiteljske mirovine, određene nakon 1. siječnja 1999. od mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998., korisnici najviše mirovine, korisnici najniže mirovine, korisnici mirovina ostvarenih i/ili određenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih prema ZOMO-u. Od 1. siječnja 2012. dodatak je sastavni dio mirovine.
Korisnicima osnovne mirovine dodatak na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren od dana osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tj. od 1. siječnja 2002. do dana ostvarivanja prava na mirovinu određuje se u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određene za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
Osobni bodovi
Osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina.
Pri određivanju invalidske mirovine u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vrijednosni bodovi uzimaju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža, . a ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, vrijednosni bodovi uzimaju se najmanje za 21 godinu mirovinskog staža.
Pri određivanju obiteljske mirovine osobni se bodovi određuju od vrijednosnih bodova umrlog osiguranika, s tim da se vrijednosni bodovi određuju za najmanje 21 godinu mirovinskog staža.
Ako je osiguranik umro zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, za određivanje obiteljske mirovine vrijednosni bodovi određuju se za najmanje 40 godina mirovinskog staža.
Vrijednosni bodovi
Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, a za izračun uzimaju se u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava.
Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi razmjerno stažu osiguranja u toj godini. Stoga, ako je dan priznanja prava na mirovinu 31. prosinca ili neki raniji datum u toj godini, plaća ostvarena za tu godinu kao i otpremnina neće se uzeti za izračun visine mirovine.
Prosječni vrijednosni bodovi
Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju.
Polazni faktor
a) Vrijednost polaznog faktora za invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iznosi 1,0.
b) Polazni faktor za starosnu mirovinu
Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,45% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Osiguraniku - ženi u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., koja prvi put stječe pravo na mirovinu, mirovina se povećava 0,45% po mjesecu za svaki mjesec koji je protekao od navršene starosne dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja (članak 180. ZOMO-a), u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci života, u 2026. godini 64 godine života.
Za određivanje obiteljske mirovine osiguranika koji je umro nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i nije stekao mirovinu primjenjuje se isti polazni faktor.
b) Polazni faktor za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika
Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe pravo na mirovinu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju utvrđuje se na način da se polazni faktor 1,0 povećava za 0,15% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava.
Za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju i nije stekao mirovinu primjenjuje se isti polazni faktor.
c) Polazni faktor za izračun starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe pravo i koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu, povećava se za 0,15% po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu polazni faktor povećava se za 0,45% po mjesecu.
Za određivanje obiteljske mirovine nakon smrti ovog osiguranika koji je umro nakon navršene 60. godina života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivom trajanju i nije stekao mirovinu primjenjuje se isti polazni faktor.
- Od 1. siječnja 2026. korisniku starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ostvarene prema općem ili prema posebnom propisu kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, Zavod će po službenoj dužnosti odrediti starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez smanjenja polaznog faktora od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio 70 godina života.
d) Polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu
Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor 1,0 smanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,2%.
Polazni faktor ovisi o broju mjeseci ranijeg stjecanja prava na mirovinu u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. Smanjenje polaznog faktora je trajno i ne ovisi o duljini mirovinskog staža.
- Od 1. siječnja 2026. korisniku prijevremene starosne mirovine odrediti će se prijevremena starosna mirovina, bez smanjenja polaznog faktora od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio 70 godina života.
Mirovinski faktor
Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.a) Mirovinski faktor iznosi 1,0 za:
- starosnu mirovinu
- starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena
- starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena
- prijevremenu starosnu mirovinu
- prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena
- invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
b) Mirovinski faktor za privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8.
c) Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti:
- koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8
- koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena odnosno obavljanja samostalne djelatnosti ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada iznosi 0,5
- uzrokovanu ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,6667.
d) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,77 (za jednog člana) do 1,1 (za četiri ili više članova obitelji). Obiteljska mirovina koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se primjenom mirovinskog faktora prema kojem je određena obiteljska mirovina.
e) Mirovinski faktor za određivanje starosne mirovine stečene prema posebnim propisima o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.
Mirovinski faktor za određivanje starosne mirovine ovih kategorija koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena, iznosi 0,5.
Mirovinski faktor odgovarajuće se primjenjuje na mirovine ostvarene prema posebnim propisima, ako je to za korisnika povoljnije.
Najniža mirovina
Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema ZOMO-u, a mirovina određena na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina.Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.
Od 1. siječnja 2025. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 13,99 EUR.
Najviša mirovina
Prema Zakonu o najvišoj mirovini, najviša mirovina izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, određuje se svota najviše mirovine.Najviša mirovina za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i zastupnike u Hrvatskom saboru određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža. Zastupnicima koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obnašaju zastupničku dužnost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8 vrijednosnih bodova.
Usklađivanje mirovina
Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod. AVM koja se primjenjuje od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i to:- ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 15 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 85 % stope promjene prosječne brutoplaće ili
- ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja mirovina određuje se tako da se zbroji 85 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 15 % stope promjene prosječne brutoplaće.
AVM utvrđuje Upravno vijeće HZMO-a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.
Dodani staž
Roditelju - majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine, stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine).Roditelju - majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
Iznimno, ako je umjesto roditelja - majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust ili srodno pravo prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj - otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od 12 mjeseci dodat će se roditelju ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta odnosno roditeljskog dopusta ili srodno pravo.
Tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina, prilikom ostvarivanja prava na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema posebnom propisu u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci.
Pravo na dodani staž roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
Odredbe o dodanom stažu odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu ZOMO-a ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.
Dodatak na mirovinu
Pravo na dodatak imaju:- korisnici mirovine kojima je mirovina priznata i određena prema ZOMO-u (članak 74. do 81. i 184. ZOMO-a)
- korisnici mirovine ostvarene primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju kojima je mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja priznata i određena isključivo prema ZOMO-u
- redoviti članovi HAZU koji su mirovinu ostvarili nakon 26. prosinca 2002. i kojima je mirovina priznata i određena prema ZOMO-u i ako iznosi manje od najviše mirovine.
Počevši od 1. siječnja 2019. pravo na dodatak imaju i:
- korisnici starosne, prijevremene starosne mirovine kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina
- korisnici invalidske osnovne mirovine
- članovi obitelji osiguranika koji je osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje koji ostvari obiteljsku mirovinu u visini osnovne mirovine
- zatečeni korisnici mirovine kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018.
Počevši od 1. siječnja 2024. prema Zakonu o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnicima kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina, osnovica za dodatak je mjesečna svota osnovne mirovine i isti određuje se u postotku od 27 % od osnovne mirovine.
Pravo na dodatak nemaju:
- korisnici obiteljske mirovine, određene nakon 1. siječnja 1999. od mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
- korisnici najviše mirovine
- korisnici najniže mirovine
- korisnici mirovina ostvarenih i/ili određenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih prema ZOMO-u.
