Novi Zakon o mirovinskom osiguranju – obavijest o ključnim izmjenama u mirovinskom sustavu
1. 7. 2025.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljem tekstu: ZOMO) objavljen je 30. lipnja 2025. u Narodnim novinama, broj: 96/25, a stupio je na snagu 1. srpnja 2025. Pojedine odredbe novog ZOMO-a stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
Novim ZOMO-om povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci, a novina je da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.
Promijenjena je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od stupanja na snagu ZOMO-a (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja.
Uveden je godišnji dodatak na mirovinu.
Isplata je osigurana svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare u tekućoj godini za koju se isplaćuje godišnji dodatak, neovisno o visini mirovinskih primanja.
Visina godišnjeg dodatka određuje se prema punim godinama mirovinskoga staža za izračun visine mirovine, a za korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.
Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja.
Novim ZOMO-om propisano je da se pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža
Redefinira se bonifikacija za kasnije umirovljenje na način da se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu nakon navršene starosne dobi za stjecanje prava, propisuje povećanje polaznog faktora za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje tog prava, uz ukidanje uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 %.
Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008.
Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (jednako i za utvrđivanje statusa neformalnog životnog partnerstva zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu).
Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim ZOMO-om i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.
Povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu, cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20 %.
Korisnici starosne mirovine stečene prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, profesionalnih vatrogasaca te zaposlenika na poslovima razminiranja imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme).
Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godinu staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)
Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026.,najkasnije do 31. ožujka 2026.
Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji će propisanu starosnu dob navršiti prije 1. siječnja 2026.
Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
Rad i korištenje mirovine
Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.
Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Povećanje invalidskih mirovina
Povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine (ostvarene po općem ili posebnom propisu).
Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.
HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (u daljem tekstu: ZOMO) objavljen je 30. lipnja 2025. u Narodnim novinama, broj: 96/25, a stupio je na snagu 1. srpnja 2025. Pojedine odredbe novog ZOMO-a stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
Novim ZOMO-om povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci, a novina je da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.
Promijenjena je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od stupanja na snagu ZOMO-a (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja.
Uveden je godišnji dodatak na mirovinu.
Isplata je osigurana svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare u tekućoj godini za koju se isplaćuje godišnji dodatak, neovisno o visini mirovinskih primanja.
Visina godišnjeg dodatka određuje se prema punim godinama mirovinskoga staža za izračun visine mirovine, a za korisnike kojima je mirovina određena bez uračunavanja mirovinskog staža određeno je minimalno razdoblje od 15 godina za određivanje godišnjeg dodatka.
Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a HZMO ga isplaćuje u prosincu, bez donošenja rješenja.
Novim ZOMO-om propisano je da se pri određivanju osobnih bodova osiguranika za određivanje invalidske mirovine, ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža
Redefinira se bonifikacija za kasnije umirovljenje na način da se osiguraniku koji prvi put stječe pravo na starosnu mirovinu nakon navršene starosne dobi za stjecanje prava, propisuje povećanje polaznog faktora za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje tog prava, uz ukidanje uvjeta navršenih 35 godina mirovinskog staža i ograničenja maksimalnog povećanja od 27 %.
Ukida se i dosadašnje ograničenje maksimalnog povećanja polaznog faktora pri određivanju nove mirovine korisnicima starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika na temelju naknadnog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga brisan je uvjet postojanja izvanbračne zajednice na dan 28. ožujka 2008.
Definicija izvanbračne zajednice usklađena je s Obiteljskim zakonom te je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku pokrenutom tužbom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu (jednako i za utvrđivanje statusa neformalnog životnog partnerstva zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu).
Ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu omogućeno je novim ZOMO-om i bivšem izvanbračnom drugu s pravom na uzdržavanje kao i bivšem neformalnom životnom partneru s pravom na uzdržavanje.
Povećan je cenzus za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanja prava na iznos najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža ako je član obitelji živio u zajedničkom kućanstvu s umrlim osiguranikom ili korisnikom, odnosno ako nije živio u zajedničkom kućanstvu, cenzus je propisan u visini iznosa najniže mirovine za 15 godina mirovinskog staža povećane za 20 %.
Korisnici starosne mirovine stečene prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, profesionalnih vatrogasaca te zaposlenika na poslovima razminiranja imaju pravo na isplatu mirovine u iznosu od 50% i za vrijeme rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme).
Korisnicima prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad omogućeno je određivanje mirovine na temelju staža osiguranja od najmanje jedne godine navršenog naknadnim stupanjem u osiguranje ili po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi ili na temelju jedne godinu staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka i zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.
Mjere koje stupanju na snagu 1. siječnja 2026.
Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)
Korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacija za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života.
Korisnicima kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0, HZMO će odrediti mirovinu bez smanjenja polaznog faktora po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, počevši od 1. siječnja 2026.,najkasnije do 31. ožujka 2026.
Ukidanje penalizacije odnosi se i na zatečene korisnike koji će propisanu starosnu dob navršiti prije 1. siječnja 2026.
Navedeno se odnosi i na korisnike starosne i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika kojima je mirovina određena primjenom polaznog faktora manjeg od 1,0.
Ukidanje penalizacije odgovarajuće će se primjenjivati i na korisnike mirovine ostvarene i/ili određene prema posebnom propisu.
Rad i korištenje mirovine
Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.
Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Povećanje invalidskih mirovina
Povećavaju se mirovinski faktori za izračun visine invalidske mirovine (ostvarene po općem ili posebnom propisu).
Mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 iznosi 0,9.
HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
