Obustave od mirovine
Mirovine podliježu obračunu, obustavi i uplati obveznih javnih davanja u skladu s propisima koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja, te porez i prirez na dohodak.
HZMO iz mirovina prema pravnim osnovama za naplatu može obračunavati, ustezati te uplaćivati u korist vjerovnika/ovrhovoditelja odgovarajuće iznose ili dio mirovine koje se u HZMO-u, radi načina vođenja podataka, skupno nazivaju ustege. Pod pojmom ustega podrazumijeva se svaka obustava koja se provodi iz mirovine i širi je pojam u odnosu na ovrhe, a obuhvaća dobrovoljnu i prisilnu naplatu. Dobrovoljnu naplatu HZMO obavlja prema suglasnosti korisnika, isključivo na temelju ugovornih odnosa s kreditorima/osiguravateljima, a iste u znatnom broju nadmašuju broj prisilnih naplata.
Podaci o ovrhama vode se po broju ovrha provedenih na mirovinskim primanjima, i to na mjesečnoj i godišnjoj razini, a ne po broju korisnika na čijim se mirovinama provodi ovrha. Broj korisnika i broj ovrha nije jednak jer neki korisnici mogu imati i više ovrha, pa je taj broj u odnosu na broj korisnika uvijek veći.
U provedbi ovrha na mirovinskim primanjima korisnika HZMO postupa kao ovršenikov dužnik te provodi ovrhu prema redoslijedu naplate, u skladu s Ovršnim zakonom ( dalje u tekstu: OZ). Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) ovrhe provodi na novčanim sredstvima na računima u skladu s odredbama OZ-a i Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. HZMO nema uvid u očevidnik ovrha FINA-e ni obratno, stoga HZMO-u nije poznato je li se neko rješenje o ovrsi koje se nalazi u HZMO-u nalazi i u FINA-i (npr. za rješenje o ovrsi kojim je ovrha određena općenito na imovini ovršenika ovrhovoditelj može zatražiti i provedbu ovrhe u FINA-i na računima i na stalnom novčanom primanju kod isplatitelja primanja).
U HZMO-u se isprave vezano uz ustege po kojima se postupa ulažu u spis korisnika mirovine te se određuje redoslijed naplate. Na zahtjev korisnika omogućuje se uvid u spis ili se na zahtjev izdaje potvrda o aktivnim ustegama i ustegama koje se ne naplaćuju, nego su, čekajući prvenstvo naplate, zavedene u redoslijed naplate. Korisnike mirovine kojima se provodi ustega na mirovini redovito se mjesečno obavještava o iznosima i vrsti ustega na obavijesti o mirovinskim primanjima, a korisnike koji su u sustavu e-građani HZMO obavještava svaki mjesec o vrsti ustege (ovrha, kredit, premija dopunskog zdravstvenog osiguranja i dr.), iznosu ustege i ovrhovoditelju/vjerovniku. Na osnovi potvrde o mjesečnim uplatama po pojedinoj ustezi korisnik može s ovrhovoditeljem/vjerovnikom provjeriti uplate i uskladiti stanje duga.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje
Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (NN 33/2023 ) ukinuta je od 1. travnja 2023. osnova za obračunavanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske. Zavod stoga više ne obračunava dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine za travanj 2023. i nadalje. Za mirovine koje će Zavod isplaćivati u razdoblju od 1. travnja 2023. a koje se odnose na zaostatke mirovine koje pripadaju korisnicima za razdoblje do 31. ožujka 2023. Zavod će i nadalje obračunavati dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine, a u skladu s člankom 238. stavkom 1. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18) koji propisuje da se doprinosi obračunavaju prema propisima važećim za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi.
Porez na mirovinska primanja i prirez
HZMO prema Zakonu o porezu na dohodak obračunava porez na dohodak od nesamostalnog rada na mirovinska primanja te prirez porezu na dohodak prema odlukama o uvođenju prireza koje donose jedinice lokalne samouprave. Porez i prirez obračunat na mirovinska primanja HZMO uplaćuje u državni proračun.
Prema Zakonu o porezu na dohodak, porez se ne obračunava na sljedeće primitke koje isplaćuje HZMO, i to :
- obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
- doplatak za djecu
- naknadu plaće hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije
- zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu
- novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja
- doplatak za pomoć i njegu druge osobe
- naknadu plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije
- dodatak na mirovinu isplaćen u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011.
- Nacionalnu naknadu za starije osobe
Obračun poreza i prireza
Od mirovinskih primanja (za umirovljenike koji koriste starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu, za članove obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu - osim djece) koja podliježu obračunu poreza izračunava se porezna osnovica umanjenjem za neoporezivi dio, i to:
- za izdatak dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, ako se isti obračunava iz mirovine
- za osnovni osobni odbitak koji iznosi 530,90 eura (4.000,00kn)
- za dio osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji i invalidne članove obitelji, umirovljenika s invaliditetom i druge odbitke koji se utvrđuju primjenom odgovarajućeg koeficijenta na osnovicu osobnog odbitka.
Odbici za koje se povećava osnovni osobni odbitak za umirovljenika izračunavaju se u postotku od osnovice osobnog odbitka koja od 1. siječnja 2023. iznosi 331,81 euro (2.500,00 kn). Osobni odbitak za uzdržavanog člana obitelji iznosi 232,27 eura (0,7 od 331,81), 132,72 eura za invalidnost (0,4 od 331,81 eura), 232,27 eura za prvo uzdržavano dijete (0,7 od 331,81 eura), 331,81 eura za drugo uzdržavano dijete (1,0 od 331,81 eura) itd. Ujedno, osobni odbitak za umirovljenika i uzdržavanog člana obitelji i djecu kojima je utvrđena 100% invalidnost po jednoj osnovi i/ili koji zbog invalidnosti imaju na temelju posebnih propisa pravo na doplatak za pomoć i njegu iznosi 497,72 eura te povećava osobni odbitak za 1,5 od 331,81 eura.
Osobne odbitke umirovljenicima priznaje i evidentira Porezna uprava te dostavlja HZMO-u podatke o osobnim odbicima i podatke o stupnju invalidnosti korisnika sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida, mjesečno u e-razmjeni, koje HZMO koristi pri obračunu poreza. Stoga umirovljenici ne trebaju dostavljati HZMO-u porezne kartice.
Na tako dobivenu poreznu osnovicu predujam poreza obračunava se od 1. siječnja 2021. primjenom poreznih stopa od 20% i 30%, ovisno o visini porezne osnovice, na sljedeći način:
| MJESEČNA POREZNA OSNOVICA | STOPA POREZA |
|---|---|
| do visine 3981,69 eura (30.000,00 kn) | 20% |
| iznad 3981,69 eura (iznad 30.000,00 kn) | 30% |
Umirovljeniku sa statusom hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata obračunati predujam poreza umanjuje se i za postotak invalidnosti prije umanjenja predujma za 50%. Obračunati predujam poreza umanjuje se za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine.
Iznimno, nasljedniku nakon smrti korisnika mirovine te korisnicima invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji su zaposleni HZMO obračunava porez na mirovine bez primjene osobnog odbitka s obzirom na to da je porezna kartica – obrazac PK kod drugog poslodavca.
Međutim, u slučaju da je nasljednik i korisnik mirovine, na mirovinu ostavitelja koja se isplaćuje nasljedniku obračunava se porez primjenom osobnog odbitka ako se prema podacima na poreznoj kartici – obrazac PK nasljednika/korisnika mirovine utvrdi da se osobni odbitak u cijelosti primjenjuje na mirovini i da prilikom obračuna poreza na isplaćene mirovine nije iskorišten u cijelosti.
Korisnicima kojima se uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj isplaćuje i mirovina ostvarena u inozemstvu, HZMO na mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj koja se oporezuje prema hrvatskim propisima obračunava porez uz primjenu osobnog odbitka te je ukinuta mogućnost da se korisnik opredijeli na koju mirovinu želi da mu se primjenjuje osobni odbitak.
Predujam poreza na dohodak po osnovi mirovine iz inozemstva koja podliježe oporezivanju u Republici Hrvatskoj korisnik plaća isključivo prema rješenju Porezne uprave, koja će pri izračunu predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja (iznos iskorištenog osobnog odbitka i utvrđenu poreznu osnovicu).
Korištenje osobnog odbitka i izvještavanje Porezne uprave
Korisnik mirovine koji nakon umirovljenja uz mirovinu nastavno ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod drugog ili više poslodavaca (isplatitelja) u nepunom radnom vremenu pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada osobni odbitak i dalje koristi kod drugog poslodavca kod kojeg je zaposlen, kod kojeg se nalazi porezna kartica, a HZMO u tom slučaju na mirovinsko primanje obračunava porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak, prema e-PK. Korisnik mirovine koji se zaposli nakon umirovljenja, a imao je prekid radnog odnosa, u obračunu predujma poreza na dohodak i nadalje koristi osobni odbitak u HZMO-u na temelju e-PK, a drugi poslodavac obračunat će porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak. Međutim, korisnik u navedenim slučajevima može osobni odbitak koristiti u cijelosti, odabirom isplatitelja kod kojeg će ga koristiti, na način da zatraži da Porezna uprava evidentira omjer (postotak korištenja osobnog odbitka) od 100% kod drugog isplatitelja, a Porezna uprava drugom isplatitelju kod kojeg ne koristi osobni odbitak dostavlja omjer (postotak) od 0%. Ako korisnik mirovine zatraži raspodjelu osobnog odbitka, Porezna uprava će na Obrascu PK evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) i HZMO-u u skladu sa zahtjevom, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK na temelju kojeg se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. O izabranom poslodavcu ili postotku raspodjele osobnog odbitka Porezna uprava će obavijestiti HZMO e-razmjenom podataka. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka radi obvezne primjene korisnik mirovine kao porezni obveznik prijavljuje Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću).
Zavod je na „Obavijesti o mirovinskim primanjima“ za siječanj ukinuo iskazivanje ukupno isplaćenih primitaka, obračunatog doprinosa, predujma poreza i prireza na dohodak za prethodnu poreznu godinu. Porezna uprava mjesečno preuzima podatke na Obrascu JOPPD na kojem je Zavod za svakog korisnika izvještava o isplaćenim primicima, obračunatom predujmu poreza na dohodak i prirezu, te dodatnom doprinosu za zdravstveno osiguranje. Podatke s obrasca JOPPD Porezna uprava koristi u godišnjem obračunu poreza, te Zavod ne dostavlja korisnicima IP obrazac s obzirom na to da je zadnja zakonska obveza dostavljanja ovog obrasca za isplatitelje važila za 2018. godinu.
Na zahtjev korisnika mirovine koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu Zavod će izdati potvrdu s potrebnim podacima.
Ovrhe na mirovinskim primanjima
Prema propisima OZ-a, HZMO je kao isplatitelj mirovinskih primanja ovršenikov dužnik te ima zakonsku obvezu u odnosu na korisnike kojima su prema rješenju o ovrsi, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, predmet ovrhe mirovinska primanja obustaviti dio mirovinskog primanja koji nije izuzet od ovrhe i prenijeti ga u korist ovrhovoditelja, a iznose mirovinskih primanja koji su izuzeti od ovrhe isplatiti ovršeniku.
Pravni temelj za provedbu ovrhe/sudska/izvansudska/porezna ovrha
HZMO provodi ovrhu na temelju rješenja o ovrsi koju sudovi određuju na mirovinskim primanjima koja se isplaćuju preko pošte, osim ovrha na mirovinama donesenih u ovršnim postupcima do 1. rujna 2014. koje se isplaćuju preko banaka s obzirom na to da se te ovrhe trebaju dovršiti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je ovršni postupak započeo.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine, br. 73/17 - dalje u tekstu: ZID OZ), iznimno je, od 3. kolovoza 2017., ponovno dopuštena ovrha na mirovinskim primanjima koja se isplaćuju preko banaka radi naplate tražbina po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja i to na temelju rješenja o ovrsi koje donose sudovi.
Ovrha se provodi dvjema ovršnim radnjama, pljenidbom i prijenosom. Rješenja o ovrsi koja donose sudovi zaprimaju se, u pravilu, prije pravomoćnosti, pa HZMO na temelju ovih rješenja, do njihove pravomoćnosti, obavlja samo pljenidbu mirovinskih primanja, a zaplijenjena sredstva čuvaju se na računu jamčevnih pologa. Kada nadležni sud obavijesti HZMO da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno, HZMO prenosi zaplijenjenu tražbinu u korist ovrhovoditelja, a pljenidba i prijenos se iz mirovinskih primanja mjesečno, nadalje, obavljaju do namirenja cjelokupne tražbine.
U izvansudskoj ovrsi HZMO zaprima pravomoćna rješenja o ovrsi te se ovrha na temelju tih rješenja do 31. kolovoza 2017. obavljala pljenidbom i prijenosom sredstava u korist ovrhovoditelja. Prema izmijenjenoj odredbi članka 284. stavka 4., a u skladu s prijelaznom odredbom članka 47. ZID OZ-a koja je stupila na snagu 1. rujna 2017. HZMO nakon primitka rješenja o ovrsi koje donose javni bilježnici provodi pljenidbu dijela mirovine koji podliježe ovrsi, a prijenos zaplijenjenih sredstava obavlja nakon isteka roka od 60 dana od primitka rješenja.
Također se mijenja postupanje po izjavama o zapljeni po pristanku dužnika iz članka 202. OZ-a koje su primitkom u HZMO, uz urednu dostavu, imale pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Prema izmijenjenoj i dopunjenoj odredbi članka 202. OZ-a, ova isprava nakon primitka s urednom dostavom kod poslodavca više nema učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, tako da se nakon njenog primitka tražbina samo plijeni, a prijenos zaplijenjenih sredstava iz mirovinskih primanja obavlja se istekom roka od 60 dana od primitka ove isprave.
HZMO provodi ovrhe i u korist novih ovrhovoditelja ili protiv novih dužnika ako se u pokrenutom postupku odgovarajućom ispravom dokaže da je na njih tražbina prenesena, a na temelju koje se može provesti promjena na strani ovrhovoditelja/ovršenika, uz dostavu odgovarajuće dokumentacije te ispunjenje drugih zakonskih uvjeta. Prvobitni ovrhovoditelj ili novi ovršenik mogu u roku od 60 dana podnijeti prigovor sudu da je ovrha nedopuštena, a ako sud po prigovoru donese takvu odluku i ukine sve provedene ovršne radnje, HZMO će obustaviti ovrhu.
U slučajevima kada se na mirovinskim primanjima provode rješenja o ovrsi koje donose porezna tijela primjenjuju se propisi Općeg poreznog zakona ( dalje u tekstu: OPZ ) i OZ-a. Na rješenja o ovrsi koja su porezna tijela donijela do 31. prosinca 2016. primjenjuju se propisi OPZ-a (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12 i 136/12) u pogledu mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe, a na rješenja koja porezna tijela donose od 1. siječnja 2017. prema OPZ-u (Narodne novine, br. 115/16 ) u pogledu izuzeća i ograničenja od ovrhe na primanja koja isplaćuje HZMO primjenjuje se OZ.
Ovrhe na mirovinskom primanjima provode se u skladu s nalozima iz rješenja o ovrsi u pogledu izuzeća i ograničenja od ovrhe. Iznimno, zakona ZID OZ-a, u skladu s prijelaznom i završnom odredbom članka 44., stavka 2. podstavka 2. ZID OZ-a, od mirovina za kolovoz 2017. HZMO svim ovršenicima koji primaju mirovinu manju od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj obračunava nova izuzeća od ovrhe koje provodi po osnovi ostalih tražbina i uzdržavanja djeteta, s obzirom na to da se nova izuzeća primjenjuju i na navedene ovrhe koje su zatečene u provedbi i prije stupanja na snagu ZID OZ-a, odnosno na slučajeve za koje su već rješenja o ovrsi donesena.
U povijesnom tijeku načina primjene izuzeća od ovrhe izdvajamo i postupanje prema izjavama o zapljeni donesenim u skladu s člankom 178. stavkom 1. OZ-a (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 - dalje u tekstu: OZ/96), koji je bio na snazi od 28. srpnja 2005. do 17. lipnja 2008., a prema kojem je dužnik mogao ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća/mirovina u cijelosti ili djelomično i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Pravila izuzeća o zapljeni cijelog primanja prema suglasnosti dužnika primjenjivala su se u HZMO-u do početka 2013. godine, odnosno do stupanja na snagu Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, br. 6/13 – Pravilnik) i izdavanja tumačenja Ministarstva financija da se ovrha provodi u skladu s člankom 173. OZ-a, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zapljene plaće, i to u svim slučajevima kada su dužnici radi osiguranja naplate tražbine dali suglasnost da im se može plijeniti veći dio mirovine od zakonskog određenja iz navedenog članka. HZMO je tu odredbu Pravilnika primijenio na zatečene slučajeve odnosno na slučajeve u kojima je ovrha na temelju navedenih isprava bila u tijeku, kao i na eventualno novozaprimljenje izjave koje su ovrhovoditelji aktivirali jer je neposredno do primjene Pravilnika nastao dospjeli a neplaćeni dug.
Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-240/2014 od 11. srpnja 2017. (Odluka ) pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te je ukinut članak 26. stavak 3. Pravilnika, a Odluka je stupila na snagu 13. rujna 2017. HZMO nije automatizmom, tj. stupanjem na snagu Odluke provodio takvu ispravu u opsegu većem od važećih ograničenja i izuzeća od ovrhe, odnosno nastavio je postupati u cijelosti u skladu s navedenom ispravom donesenom prema OZ/96, samo ako je ovrhovoditelj na naknadno traženje HZMO-a ustrajao da se ovrha provede na cijelom mirovinskom primanju, što se događalo u rijetkim slučajevima.
U prilogu su tablični prikazi mirovinskih primanja koja HZMO isplaćuje svojim korisnicima s važećim ograničenjima iz članka 173. stavka 1. i 2. OZ-a i izuzećima iz članka 172. OZ-a te u slučaju primjene OPZ-a do 31. prosinca 2016., a koja se primjenjuju u slučaju provedbe ovrhe u HZMO-u i isplate mirovinskih primanja na poseban račun ovršenika koji ima ovrhu na novčanim sredstvima.
tablica 1: Mirovinska primanja koja isplaćuje HZMO s pregledom izuzeća od ovrhe prema Ovršnom zakonu
| PREDMET OVRHE | VRSTA TRAŽBINE | IZNOS IZUZET OD OVRHE NA TEMELJU OVRŠNOG ZAKONA1 |
|---|---|---|
| 1. mirovinska primanja3 manja od prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (1.006,44 eura/7.583,00kn, siječanj –kolovoz 2022.,Narodne novine, broj 125/2022.) |
1.a) radi naplate tražbine po drugoj osnovi i tražbina po osnovi poreznih propisa4 1.b) radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja 1.c) za uzdržavanje djeteta |
1.a) ¾ mirovinskih primanja ovršenika ( do iznosa od 894,61 eura/6.740,45 ) odnosno ne više od ⅔ prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (670,96 eura/5055,34 kn) 1.b) ½ neto mirovinskih primanja ovršenika 1.c) ¼ neto mirovinskih primanja ovršenika |
| 2. mirovinska primanja veća od prosječne netoplaće po zaposlenom u RH (1.006,44 eura/7583,00kn siječanj – kolovoz 2022., Narodne novine, broj 125/2022.) |
2.a) radi naplate tražbine po drugoj osnovi i tražbina po osnovi poreznih propisa 2.b) radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja 2.c) za uzdržavanje djeteta |
2.a) ⅔ prosječne netoplaće u RH (670,96 eura/5055,34 kn) 2.b) ½ prosječne netoplaće u RH (503,22 eura/ 3.791,50 kn) 2.c) ¼ prosječne netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za proteklu godinu (214,25 eura /1.614,25 kn) |
| 3.TO i TPNJ5 | - za uzdržavanje djeteta, radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja | ½ tih primanja |
| Nacionalna naknada za starije osobe | ||
| TO i TOPNJ | ||
| Doplatak za djecu | ||
| 1. Obiteljske mirovine djece i roditelja ako obavlja roditeljske dužnosti, ili koristi mirovinu uz djecu 2. Dio obiteljske mirovine koji s odnosi na djecu i roditelje iz točke 1. ako obiteljsku mirovinu koriste i roditelji osiguranika koji žive odvojeno6 |
||
| Jednokratna novčana primanja koja se isplaćuju korisnicima mirovina i korisnicima doplatka za djecu prema odlukama Vlade RH |
1 Ovršni zakon (Narodne novine, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22)
2 Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe (Narodne novine br. 62/2020)
3 Mirovina i dokupljena mirovina, dodaci na mirovinu (dodatak ZOMO, HAZU, HB), razlika po preračunu, zbroj razlika mirovinskih primanja po usklađivanju AVM-a
4 Prema Općem poreznom zakonu (Narodne novine, br. 115/16 ) s primjenom od 1. siječnja 2017.)
5 Primici izuzeti od ovrhe, osim radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta, radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
6 prema posebnom propisu odnosno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju (NN 119/2022)
tablica 2: Nepljenjiva mirovinska primanja prema odredbama Općeg poreznog zakona s primjenom na rješenja o ovrsi donesena do 31. prosinca 2016.
| NEPLJENJIVI PRIMICI PREMA ODREDBAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA1 do 31.12.2016. | IZNOSI I VRSTE NEPLJENJIVIH PRIMANJA |
|---|---|
| 1. Po osnovi mirovine kao stalnog novčanog primanja do iznosa minimalne plaće u RH utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći.2 | Mirovina do minimalne plaće3: 2013. - 2.984,78 kn/396,15 eura 2014. - 3.017,61 kn/400,51 eura 2015. - 3.029,55 kn/402,09 eura 2016. - 3.120,00 kn/414,10 eura 2017. - 3.276,00 kn/434,80 eura 2018. - 3.439,80 kn/456,53 eura 2019. - 3.750,00 kn/497,71 eura 2020. - 4.062,51 kn/539,19 eura 2021.- 4.250,00kn/564,07 eura 2022.- 4.687,50 kn/622,14 eura 2023.- 700,00 eura / 5.274,15 kn |
2. Novčani primici koje isplaćuje Zavod, a izuzeti su od oporezivanja prema posebnim propisima odnosno Zakonu o porezu na dohodak4 (članak 142. OPZ-a ranije važećeg):
|
1. obiteljska mirovina koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2. doplatak za djecu 3. naknada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od završene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja 4. zaštitni dodatak uz mirovinu planiran u državnom proračunu 5. novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja 6. doplatak za pomoć i njegu druge osobe 7. naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od dana nastanka invalidnosti do najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije 8. dodatak na mirovinu isplaćen u skladu sa Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju 9. naknada hrvatskim braniteljima zbog nezaposlenosti 10. naknada plaće utvrđena u visini razlike između plaće koju prima kao radnik i plaće koju bi primao kao pripadnik gardijske postrojbe istoga čina i ustrojbenog mjesta, odnosno plaće pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske 11. nacionalna naknada za starije osobe |
1 Primjena na rješenja o ovrsi donesena prema Općem poreznom zakonu (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16) do 31 prosinca 2016.
2 Zakon o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 39/13 i 130/17)
3 Prema rješenjima donesenim do 31.12. 2016. ne ovršavaju se mirovine do naznačenih iznosa minimalne plaće
4 Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19,32/20 i 138/20)
Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja /namirenje više ovrhovoditelja na mirovini istog ovršenika
U skladu s člankom 180. stavkom 1. OZ-a prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja (rješenja o ovrsi) određuje se prema danu primitka ovršnog prijedloga.
Odredbom članka 180. stavka 2. OZ-a propisano je, ako je ovršni prijedlog upućen preporučenom pošiljkom preko davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se kao dan predaje sudu, iz čega proizlazi da se prednosni red više ovrhovoditelja određuje prema danu primitka ovršnog prijedloga na sudu. Ako su ovršni prijedlozi na sudu primljeni istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red naplate, odnosno ako se tražbine ne mogu namiriti u cijelosti namiruju se razmjerno. Ovrha radi naplate uzdržavanja djeteta ima apsolutno pravo prvenstva naplate, odnosno ta vrsta ovrhe ima prednost pred ovrhama radi naplate svih drugih tražbina, neovisno o vremenu njihova nastanka. Kada pravo na zakonsko uzdržavanje te pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku/korisniku mirovine ima više ovrhovoditelja, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio mirovinskog primanja koji može biti predmet ovrhe, ovrha se provodi u korist svakog od tih ovrhovoditelja, razmjerno visini njihovih tražbina, s tim da bi razmjerno namirenje trebao odrediti sud.
Prednosni red na temelju izjave o zapljeni po pristanku ovršenika i javnobilježničkog rješenja o ovrsi koje na prisilnu naplatu dostavljaju ovrhovoditelji određuje se prema datumu kada je suglasnost o zapljeni plaće/javnobilježničko rješenje o ovrsi dostavljeno poslodavcu, odnosno HZMO-u. Međutim, izjava o zapljeni ne utječe na provedbu ovrhe na mirovini radi namirenja tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale na osnovi narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete na osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja, što znači da dostavom HZMO-u rješenja o ovrsi radi namirenja navedenih tražbina ova isprava gubi prednost u naplati.
Kada prema članku 200. stavku 1. Ovršnog zakona ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu koji je s ovršenikom sklopio ugovor o radu ili službi, i to s danom dostave rješenja o ovrsi/izjave o zapljeni novom poslodavcu odnosno HZMO-u.
HZMO ne može obavještavati dužnika o primitku pravne osnove za provedbu ovrhe niti o poduzimanju pravnih radnji u ovrsi, već sam ovršenik treba zatražiti obavijest od HZMO-a, u skladu sa svojim pravnim interesom.
Obveze HZMO-a kao uplatitelja mirovinskih primanja u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima
HZMO kao isplatitelj mirovinskih primanja i doplatka za djecu, u slučaju ovrhe na novčanim sredstvima na računima banaka na koje se navedena primanja isplaćuju, obvezan je, prema obavijestima FINA-e koje dnevno preuzima u elektroničkoj razmjeni podataka, uplatiti primanja izuzeta od ovrhe na poseban račun korisnika. Pri tome, obvezno na poseban račun ovršenika, upućuje na isplatu primanja iz članka 172. OZ-a i iznose mirovinskih primanja izuzetih od ovrhe iz članka 173. OZ-a, te iznimno primanja po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu njegu i pomoć, a radi naplate novčane tražbine prema osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, do iznosa od jedne polovice toga primanja.
HZMO je u inicijalnoj elektroničkoj razmjeni 17. veljače 2017. preuzeo zatečeno stanje za sve korisnike mirovine kojima se obavlja ovrha na novčanim sredstvima, nakon čega dnevno preuzima nove obavijesti o vrsti tražbina za koje je započela ovrha na novčanim sredstvima i podatke o posebnom računu, čime je omogućeno da bez odgode postupa u isplati na poseban i redovan ( transakcijski ) račun ovršenika. Uvjet za urednu isplatu mirovine, u uvjetima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, su aktivni računi, tj. da korisnik mirovine ima otvoren i redovan i poseban račun. Ako je zatvoren redovan račun, isplata se obustavlja, a korisnik mirovine treba u banci otvoriti novi račun. Ako HZMO preuzme navedenu obavijest i poseban račun nakon obrade mirovina za tekući mjesec, ali prije isplate mirovinskih primanja, FINA –i dostavlja potvrdu o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe te FINA daje nalog banci za prijenos sredstava s redovnog na poseban račun.
Korisnik mirovinskog primanja kojemu HZMO preko računa uplaćuje primanja i naknade iz članka 172. i 173. OZ-a može, ako su prema odredbama članka 204., 205., i 209. OZ-a zaplijenjena sredstva na njegovim računima preko kojih prima uplatu takvih primanja i naknada, zatražiti od FINA-e da naloži banci prijenos sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun, uz potvrdu HZMO-a o iznosu sredstava izuzetih od ovrhe prema članku 173. OZ-a, s tim da HZMO u ovim slučajevima u sustavu elektroničke povezanosti s FINA-om dostavlja potvrdu odnosno zahtjev za preusmjeravanje sredstava izuzetih od ovrhe na poseban račun i bez posredovanja ovršenika.
