HZMO

A. Mihanovića 3
10000 Zagreb

tel: 01/4595-500
fax: 01/4595-063

matični broj: 1416626
OIB: 84397956623

Rad i korištenje mirovine

PITANJE
Korisnik sam starosne mirovine koja nije dovoljna za potrebe mog domaćinstva.  Pružila mi se prilika za dodatnom zaradom, pa me zanima mogu li raditi, a da pri tome ne izgubim pravo na mirovinu?

ODGOVOR
Kao korisnik starosne mirovine možete raditi do polovice punog radnog vremena (članak 99. ZOMO),dakle primati mirovinu i plaću za radni odnos do pola punog radnog vremena. Za ove korisnike ZOMO-om je uređena  mogućnost ponovnog određivanja mirovine, nakon navršene najmanje jedne godine staža osiguranja  (uz ispunjenje uvjeta iz članka 100. stavka 3. ZOMO-a). Nova starosna mirovina odredit će se prema ukupnom mirovinskom stažu ostvarenom prije i nakon umirovljenja, s tim da se nova starosna mirovina određuje uz primjenu polaznog faktora prema kojem je bila određena prijašnja starosna mirovina (članak 100. stavak 3. i 4. ZOMO-a).
Daje Vam se mogućnost rada prema ugovoru o radu i ugovoru o djelu, obavljati kućnu radinost i dopunsko zanimanje te raditi sezonski u poljoprivredi. Rad prema ugovor o djelu daje mogućnost obavljanja određenih poslova bez stupanja u radni odnos, mirovina Vam se isplaćuje i dalje, ali to moraju biti poslovi koji nisu stalni, već se sastoje od jednokratnog izvršenja fizičkog ili intelektualnog rada do određenog roka i obično ne u radnom prostoru poslodavca. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali moraju plaćati doprinose od ostvarenih prihoda.
 
Ako ste kao korisnik starosne mirovine ostvarili staž osiguranja od najmanje jednu godinu po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, može Vam se odrediti nova mirovina prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i nakon ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na tu novu mirovinu.
 
 
PITANJE
U invalidskoj sam mirovini zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Mogu li izgubiti pravo na mirovinu ako nastavim raditi druge poslove kako bi poboljšao svoju financijsku situaciju?

ODGOVOR:
Zaposlenjem ili obavljanjem djelatnosti korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne obustavlja se isplata mirovine ali mu se za vrijeme zaposlenja ta invalidska mirovina (koja je priznata zbog smanjene radne sposobnosti) ponovno određuje u novoj visini (50% od invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad), pripadajućoj za zaposlene korisnike te mirovine. To znači, ako se korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad zaposli ili ostane u radnom odnosu, činjenica zaposlenja djeluje samo na visinu mirovine, a ne na obustavu isplate mirovine.
 
PITANJE
Ostvarila sam pravo na obiteljsku mirovinu, koju sam primala godinu dana.  U međuvremenu sam se zaposlila na određeno vrijeme i ta mirovina mi se prestala isplaćivati. Kada ću ponovo moći primati mirovinu?

ODGOVOR
Isplata mirovine ponovno se uspostavlja s danom prestanka radnog odnosa, odnosno zaposlenja.
Korisnicima obiteljske mirovine se za vrijeme zaposlenja obustavlja isplata te mirovine. Članu obitelji koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva i ostvarivanja prava na mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska se mirovina isplaćuje od prvoga idućeg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti.
 
PITANJE
Mogu li kao korisnik prijevremene starosne mirovine raditi i primati mirovinu? 

ODGOVOR:
Da. Od 1. siječnja 2019. omogućeno je i korisnicima prijevremene starosne mirovine (kao i korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika) da se zaposle do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Ako radeći do polovice punog radnog vremena navršite najmanje jednu godinu staža osiguranja, možete nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti zatražiti određivanje nove starosne, prijevremene starosne ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, uz ispunjenje uvjeta godina života i mirovinskog staža za tu mirovinu. 
Ako kao korisnik prijevremene starosne mirovine ostvarite staž osiguranja od najmanje jedne godine po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, možete zatražiti određivanje  nove mirovine prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i nakon ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na tu novu mirovinu.
 
 PITANJE
Korisnik sam starosne mirovine koju sam ostvario prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s navršenih 58 godina života i 30 godina mirovinskog staža.
Pružila mi se mogućnost zaposlenja pa ne znam mogu li raditi i primati mirovinu, i hoće li mi se vrijeme koje provedem u zaposlenju uračunati u mirovinski staž kako bi mi mirovina bila veća?

ODGOVOR
Ako ste korisnik starosne mirovine koju ste ostvarili prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba i ako se zaposlite puno radno vrijeme, isplaćivat će se 50% mirovine, a ako se zaposlite do polovice punog radnog vremena, mirovina će se isplaćivati neumanjena. Na Vaš zahtjev mirovina se može ponovno odrediti prema odredbama ZOMO-a ako ste nakon umirovljenja navršili najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako ispunite uvjete koji su za ostvarivanje prava na starosnu, prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika propisani ZOMO-om. U tom slučaju mirovina će se izračunati prema ZOMO-u.
 



Online usluge

Postavite pitanje

infotelefoni

+385 1 45 95 011
+385 1 45 95 022
radnim danom
od 8 do 16 sati
Projekti HZMO

Osnovni
podaci

Mirovinsko osiguranje
za svibanj 2020.
(u lipnju 2020.)

U Zavodu je bilo:

1523653 Osiguranika - ukupno

1313256 Radnici kod pravnih osoba
100612  Radnici kod fizičkih osoba
66975  Obrtnici
19191  Poljoprivrednici
18657  Samostalne profesionalne djelatnosti
82

 
 Osiguranici zaposlenih kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski  državljani  zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu
4880  Produženo osiguranje




opširnije

1243621 Korisnika mirovina - ukupno


507729  Korisnici starosnih mirovina
34615 Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika
85290 Korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske 1
201323  Korisnici prijevremene mirovine
327 Korisnici prijevremene starosne mirovine zbog stečaja poslodavca
178882  Korisnici invalidskih mirovina 1
235455  Korisnici obiteljskih mirovina


1Primjena čl. 175. st. 7. i čl. 58. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18 i 115/18)  te primjena članka 36. i članka 202.  Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) za korisnike kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema spomenutom Zakonu.

opširnije

670559 Korisnici mirovina - žene (53,92%)
573062 Korisnici mirovina - muškarci (46,08%)

1:1,23 je odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 3.855,64  kn, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za travanj 2020. (6.622 kn) iznosi 58,22%.

31 godina je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO
72 godine je prosječna dob za ukupan broj korisnika mirovina ZOMO

 

  • Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 31 godina.
  • Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 2.535,29  kn.
  • Prosječna dob korisnika  starosnih mirovina ZOMO koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2020. godini iznosi 64 godine.


opširnije

Procjena potrebnih sredstva za isplatu mirovina i mirovinskih primanja iznose 3.489.000.000 kn.

Doplatak za djecu
za svibanj 2020.
(u lipnju 2020.)

U Zavodu je bilo 

138304 korisnika doplatka za djecu za  273181 dijete.

Prosječna svota doplatka za djecu ( bez razlika za prethodne mjesece) iznosi 372,52 kn.

Prosječna svota doplatka za djecu ( uključene razlike za prethodne mjesece) iznosi 404,12 kn.

Procjena potrebnih sredstva za isplatu doplatka za djecu iznose 106.000.000 kn.

 ... arhiva