Rad i korištenje mirovine
Imam namjeru početkom sljedeće godine kao dugogodišnji osiguranik s 41 godinom staža otići u punu starosnu mirovinu. Molim odgovor na dva pitanja: mogu li biti u mirovini i biti član nadzornog odbora kao i do sada te mogu li biti u mirovini, raditi 4 sata i biti član nadzornog odbora?
Člankom 16. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN, broj: 96/25) propisano je da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (između ostalih) članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori. Spomenutim člankom nije propisano da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje članovi nadzornog odbora. Iz toga proizlazi da možete biti korisnik mirovine i član nadzornog odbora te da ne podliježete obveznom mirovinskom osiguranju, a isplata mirovine se ne obustavlja.
Osiguranik koji je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje po osnovi radnog odnosa koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, nastavio raditi kod istoga ili drugog poslodavca ali ne više s punim nego do polovice punog radnog vremena, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine uz primjenu mirovinskog faktora 1,0 ( isplata starosne mirovine u punoj svoti ).
Korisniku starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ( može i s punim radnim vremenom ) isplata mirovine se ne obustavlja uz primjenu mirovinskog faktora 0,5 ( isplata polovice svote mirovine ).
Člankom 16. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN, broj: 96/25) propisano je da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (između ostalih) članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori. Spomenutim člankom nije propisano da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje članovi nadzornog odbora. Iz toga proizlazi da možete biti korisnik mirovine i član nadzornog odbora te da ne podliježete obveznom mirovinskom osiguranju, a isplata mirovine se ne obustavlja.
Osiguranik koji je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje po osnovi radnog odnosa koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, nastavio raditi kod istoga ili drugog poslodavca ali ne više s punim nego do polovice punog radnog vremena, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine uz primjenu mirovinskog faktora 1,0 ( isplata starosne mirovine u punoj svoti ).
Korisniku starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena ( može i s punim radnim vremenom ) isplata mirovine se ne obustavlja uz primjenu mirovinskog faktora 0,5 ( isplata polovice svote mirovine ).
Poštovani, u mirovini sam od 6. studenoga 2019. Od 1996. do 2019. godine obavljao sam kao obrtnik djelatnost taksi-službe. Mogu li, a da mi se ne obustavi isplata mirovine, uz mirovinu, obavljati djelatnost kućne radinosti taksi- službe koju sam obavljao kao obrtnik?
Člankom 50. stavkom 1. Zakona o obrtu (Narodne novine, broj: 143/13, 127/19 i 41/20 - ispravak) propisano je da se pod pojmom domaća radinost podrazumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost. Za obavljanje domaće radinosti fizička osoba mora imati odobrenje koje izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na domaću radinost.
Člankom 12. točkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN, broj: 96/25) propisano je da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi ili ako nisu korisnici mirovine (načelo supsidijarnosti), osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
Prema navedenom, imenovani ne bi mogao obavljati djelatnost taksi-službe kao domaću radinost jer je domaća radinost vezana uz izradu odgovarajućih proizvoda kod kuće osobnim radom, a obavljanje djelatnosti taksi-službe nije vezano uz izradu proizvoda i ne obavlja se kod kuće osobnim radom.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije nadležno tijelo za tumačenje odredaba Zakona o obrtu, nego Ministarstvo gospodarstva - Uprava za poduzetništvo i obrt.
Člankom 50. stavkom 1. Zakona o obrtu (Narodne novine, broj: 143/13, 127/19 i 41/20 - ispravak) propisano je da se pod pojmom domaća radinost podrazumijeva izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost. Za obavljanje domaće radinosti fizička osoba mora imati odobrenje koje izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na domaću radinost.
Člankom 12. točkom 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN, broj: 96/25) propisano je da se obvezno osiguravaju na mirovinsko osiguranje osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu, ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi ili ako nisu korisnici mirovine (načelo supsidijarnosti), osim korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
Prema navedenom, imenovani ne bi mogao obavljati djelatnost taksi-službe kao domaću radinost jer je domaća radinost vezana uz izradu odgovarajućih proizvoda kod kuće osobnim radom, a obavljanje djelatnosti taksi-službe nije vezano uz izradu proizvoda i ne obavlja se kod kuće osobnim radom.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije nadležno tijelo za tumačenje odredaba Zakona o obrtu, nego Ministarstvo gospodarstva - Uprava za poduzetništvo i obrt.
Stekla sam pravo na starosnu mirovinu pa bih vas zamolila da mi kažete na koji način mogu podnijeti molbu i koje dokumente trebam priložiti s obzirom na to da imam otprilike i godinu dana radnog staža iz Italije i za to sam prošle godine ishodila dokument putem mog područnog ureda. Sada sam u radnom odnosu na puno radno vrijeme i dogovorila sam s poslodavcem nastavak rada, ali na pola radnog vremena. Molim da mi kažete što trebamo napraviti poslodavac i ja.
Osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, nastavi raditi ali ne više s punim radnim vremenom nego do polovice punog radnog vremena, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu, od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine uz primjenu mirovinskog faktora 1,0 ( isplata starosne mirovine u punoj svoti ).
Zahtjev za mirovinu podnesite na tiskanici zahtjeva nadležnoj područnoj službi/uredu/ispostavi HZMO-a.
S obzirom na to da ćete nastaviti raditi u starosnoj mirovini na pola radnog vremena, Vaš poslodavac treba prijaviti promjenu popunjavanjem tiskanice M-3P i priložiti izmijenjeni ugovor o radu.
Zahtjev i potrebnu dokumentaciju možete dostaviti poštom, na adresu područne službe/ureda/ispostave HZMO-a ili predati osobno, mjesec dana prije planiranog umirovljenja.
Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine.
Osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, nastavi raditi ali ne više s punim radnim vremenom nego do polovice punog radnog vremena, može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu, od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena, bez obustave isplate mirovine uz primjenu mirovinskog faktora 1,0 ( isplata starosne mirovine u punoj svoti ).
Zahtjev za mirovinu podnesite na tiskanici zahtjeva nadležnoj područnoj službi/uredu/ispostavi HZMO-a.
S obzirom na to da ćete nastaviti raditi u starosnoj mirovini na pola radnog vremena, Vaš poslodavac treba prijaviti promjenu popunjavanjem tiskanice M-3P i priložiti izmijenjeni ugovor o radu.
Zahtjev i potrebnu dokumentaciju možete dostaviti poštom, na adresu područne službe/ureda/ispostave HZMO-a ili predati osobno, mjesec dana prije planiranog umirovljenja.
Korisnik mirovine koji nakon stjecanja prava na mirovinu ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine.
Primam obiteljsku mirovinu. Smijem li raditi mjesec dana prema ugovoru o djelu, a da mi se i dalje isplaćuje mirovina?
U slučaju rada prema ugovoru o djelu ne gubite pravo na isplatu svoje mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti, već jednokratnosti, koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a uglavnom ne u prostorijama naručitelja posla.
U slučaju rada prema ugovoru o djelu ne gubite pravo na isplatu svoje mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti, već jednokratnosti, koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a uglavnom ne u prostorijama naručitelja posla.
